Hrvatska je suočena sa značajnim fiskalnim, makroekonomskim i strukturnim neravnotežama te se s aspekta planiranih mjera za njihovo rješavanje u nastavku analiziraju izborni programi dviju najvećih koalicija okupljenih oko HDZ-a i SDP-a. Pri tome se već na samom početku može konstatirati da su obje strane ili prešutjele ili odustale od strukturnih reformi i važnijih mjera za provođenje fiskalne konsolidacije.
U programu Domoljubne koalicije „Gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje: Program 5+ Hrvatska" naglasak je na aktivnim makroekonomskim politikama, reindustrijalizaciji zemlje, jačanju izvozne konkurentnosti te većem korištenju potencijala kroz međusektorski lanac koji povezuje domaću poljoprivredu, energetske izvore, industriju i turizam, uz korištenje geografskog prometnog položaja zemlje, izgradnju nizinske željezničke pruge Rijeka – Zagreb – Budimpešta, „dovršenje" Istarskog ipsilona te ulaganja u infrastrukturu vodenog prijevoza.
Angažiranje umirovljenika
S aspekta prekomjerne uvozne zavisnosti Hrvatske, predlažu se mjere za suzbijanje nepovoljnih učinaka liberalizacije tržišta, a što je kao nužna promjena često isticano u idejama ekonomskog patriotizma koje zastupa dio domaćih ekonomista, a zasigurno su tome pridonijele i konzultacije s makroekonomistima njemačkog IFO instituta s obzirom na politike očuvanja nacionalnih ekonomskih interesa koje provodi Njemačka.
Svijest o razmjeru pretjerane porezne presije vidljiva je u predloženom smanjenju opće stope PDV-a, gdje je načelno riječ o poželjnoj mjeri jer cijene roba u trgovinama uključuju čak jednu petinu poreznih davanja. Međutim, problem nastaje u izvedbi ako od snižavanja poreza budu profitirali ponajprije trgovci pa, uz izostanak dovoljnih učinaka na rast potrošnje građana, postoji rizik gubitka znatnog dijela javnih prihoda.
Ciljevi jačanja poduzetništva i obrta te stimuliranja investicija postavljaju se usporedno s namjerom zaustavljanja trenda iseljavanja visokoobrazovnih i mladih, uz obećanje rasta zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, prilagođavanje obrazovnih programa potrebama tržišta, kao i mogućnost vraćanja u svijet rada dijela umirovljenika koji žele raditi. Tome bi trebalo pridonijeti privlačenje sredstva iz fondova EU, smanjenje parafiskalnih davanja, porezne olakšice, revitalizacija poljoprivrede i ruralnih krajeva..., a u svrhu jačanja potrošnje na makrorazini i zaštite životnog standarda umirovljenika ističe se povećanje mirovina.
Ne žele rezove
Iako se načini financiranja i konkretne mjere za ostvarivanje postavljenih ciljeva ne spominju, zbog čega program nalikuje na listu želja, dio ekonomskih ciljeva toga programa ostvariv je kroz stvaranje pozitivne poslovne klime, vraćanje povjerenja domaćih i stranih investitora, aktivnije korištenje monetarno-kreditne politike i snižavanje cijene financiranja poduzetnika, kao i promjene u mirovinskom sustavu. Međutim, s obzirom na nužnost fiskalne konsolidacije, upitni su načini pribave javnih prihoda za financiranje predloženih dodatnih socijalnih, braniteljskih i drugih prava bez istodobne racionalizacije javnih rashoda.
Program "Hrvatska raste – nema povratka na staro!" na kojem počiva izborna kampanja koalicije okupljene oko SDP-a usmjeren je na mikroekonomski pristup restrukturiranju poduzeća, sektorske politike i socijalno-fiskalnu politiku. Na samom početku ističe da „oštri rezovi i štednja u uvjetima recesije vode k još većem padu", što bi se moglo iščitati kao daljnje zalaganje za zadržavanje golemog javnog sektora i visokih javnih rashoda, neovisno o fiskalnim neravnotežama i previsokoj poreznoj presiji. Kao namjeravane pozitivne promjene navodi se povećanje efikasnosti u javnom sektoru te djelovanje na rast konkurentnosti gospodarstva, ali očito bez provođenja strukturnih reformi.
Naglasak je na restrukturiranju poduzeća uz potporu države, što je pozitivno s aspekta zaustavljanja daljnjeg procesa deindustrijalizacije zemlje i očuvanja zaposlenosti. No, za prosperitet zemlje isto je tako važno da ta poduzeća prestanu generirati gubitke, da restrukturiranje omogući rast njihove efikasnosti i osigura povrat sredstava koja su do sada u njih uložena, a posebno s aspekta paralelnih nepovoljnih učinaka porezne presije i visokog javnog duga koji se odražavaju na konkurentnost i cijenu financiranja svih drugih poduzeća.
Nižom međustopom PDV-a planira se povećanje konkurentnosti dijela poljoprivredne i prehrambene proizvodnje na sličan način kao što se djelovalo na položaj poduzetnika u turizmu. Dodatne mjere su veća povlačenja sredstava fondova EU, porezno rasterećenje i fiskalne olakšice za poslodavce koji zapošljavaju starije osobe, aktivna uloga HBOR-a te rast minimalnih plaća, a u svrhu socijalne zaštite umirovljenika ističu se energetski vaučeri i usklađivanje mirovina s rastom plaća.
Izborni je program prije svega popis pozitivno percipiranih aktivnosti Vlade od 2012. do danas, uz naviještanje da će se ista politika voditi i u budućnosti, uz euforiju optimizma, ali i „kićenje tuđim perjem" u pripisivanju zasluga za gospodarski rast koji je ponajprije uzrokovan pozitivnim promjenama u globalnom okruženju.
>> U slučaju franak odlučuju i ministri s kreditom u švicarcu
>> Kredit u CHF je roba s greškom i zato dio glavnice treba otpisati
Zapravo, nema tu puno filozofije. SDP je dokazao da ne zna i svakako ih treba kazniti za tzv. plan 21 kojeg su obećali, pa poslije se izvlačili da nikada ništa nisu nikome obećali... Ljudi mogu glasati za HDZ ili nekog drugog koji im se više sviđa, ali 4 godine ove vlasti Hrvatska više ne može izdržati... Je li netko uopće spomenuo da obveznice koje je Lalovac zadnje ponudio nitko nije htio? Pa ni za 10% prinosa? I nije da se banke nešto inate, niti fondovi nisu htjeli uzeti niti itko drugi... A isto tako nitko se ne hvali sa stotine milijardi koje su stranci povukli iz Hrvatske od kad su ovi na vlasti ili se nitko ne hvali burzom koja je potpuno upropaštena dolaskom SDP-a. Nitko se ne hvali nikad manjim brojem zaposlenih i nikad manjim privatnim sektorom... Ma katastrofa. Koja god vlada dođe nakon ovih, moći će samo proglasiti bankrot ili pozvati MMF.