Raspravljajući o prijedlogu Zakona o potvrđivanju ugovora s EBRD-om o zajmu za projekt modernizacije HŽ Infrastrukture saborski su se zastupnici danas dotakli i problema s kojima se posljednjih godina suočavaju Hrvatske željeznice. Zajmom EBRD-a od 40 milijuna eura financirale bi se tri komponente modernizacije HŽ Infrastrukture.
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić zastupnicima je objasnio da je iznos od 20 milijuna eura predviđen za održavanje željezničkih pruga, odnosno za nabavu novih mjernih vozila, snjegočistača i sličnog. Za "restrukturiranje radne snage" predviđeno je 19,5 milijuna eura, a za postizanje energetske učinkovitosti 500 tisuća eura.
Mladenu Novaku iz Hrvatskih laburista nelogično je da država unosi tolika sredstva u HŽ Infrastrukturu, a istodobno se prodaje dio te tvrtke, uspješne Pružne građevine koje se bave upravo održavanjem željezničke infrastrukture. Zato ga ovaj prijedlog podsjeća na zakon spojenih posuda.
– Znači, prodajemo tvrtku, dio HŽ infrastrukture koja se bavi održavanjem željezničke infrastrukture, za 250 milijuna kuna, tvrtka koja uspješno posluje, koja je trenutačno jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj, koja bi mogla prodrijeti i na tržište BiH i na tržište Srbije i svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije. A s druge strane ovdje podižemo taj kredit. Mislim da bi to bila zgodna priča za DORH, odnosno za USKOK, jer nitko me neće uvjeriti da je to racionalan potez – smatra Novak te dodaje da Pružne građevine imaju ugovoreno 2,4 milijardi kuna poslova, a prodaju se za samo 250 milijuna kuna.
Primijetio je da je dan prije potpisivanja ugovora s HŽ Infrastrukturom pojavila nova udruga Copa Beach iz Siska koja bi se trebala baviti poslovima demontaže kolosijeka, nakon što je taj posao izgubila braniteljska udruga Četiri rijeke.
– Čista zarada je oko deset milijuna kuna. To je braniteljska udruga čiji je kompletan sastav iz SDP-a. Je li to slučajnost ili neka buduća Fimi media – zanimalo je Novaka.
I HDZ-ovu Josipu Boriću sumnjivo je da se prodaje tvrtka čija je dobit više od sto milijuna kuna za 250 milijuna kuna.
– Trebaju li nam, ako privatiziramo tu tvrtku, uopće Hrvatske željeznice? Hoće li itko, hoće li HŽ Infrastruktura moći zavariti ijednu tračnicu, popraviti ijednu skretnicu ako prodate ili privatizirate Pružne građevine? A to nije neuspješna tvrtka. A kad nju prodamo, ne prodajemo mi samo papir, prodajemo zgradu, prodajemo zemljište, prodajemo potpisane ugovore koji se mjere u milijardama. Koji su to interesi i za toga? Ako ova vlast već dvije godine stalno poteže priču i govori da stalno ispadaju nekakvi kosturi iz ormara, imamo li mi pravo onda reći da, kad oni odu s vlasti, ovakvim načinom ponašanja, da će iza njih ostati masovna grobnica – komentirao je Borić.
I njegov stranački kolega Ivan Šuker smatra da bi ovaj zakon mogao biti potencijalni kostur iz ormara.
– Jer će ovaj iznos od 40 milijuna eura s pripadajućim kamatama u nekim budućim vremenima, ako HŽ Infrastruktura ne bude mogla vraćati ovaj kredit, isto tako povećati deficit nekoj budućoj vladi – tvrdi Šuker te podsjeća da je u posljednjih deset godina u HŽ uloženo više od 30 milijardi kuna, iako je, dodaje, pitanje što je time obnovljeno i modernizirano.
– Imamo pruge po kojima se, nažalost, ne može voziti bogzna kakvom brzinom, imamo Gredelj koji je u stečaju, imamo HŽ Cargo koji se na vrlo čudan način pokušao privatizirati, a nije se privatizirao i vjerojatno ide prema stečaju – kazao je Šuker.
Zamjenika ministra pozvao je da bude iskren i odmah kaže kako se onih 155,5 milijuna kuna namijenjenih za restrukturiranje radne snage planira potrošiti na otpremnine za otkaze.
– S jedne strane otpuštate radnike, a s druge kupujete opremu. Tko će raditi na toj opremi i koje će se pruge iz kojih sredstava održavati, obnavljati tom opremom – zanimalo je Šukera koji smatra da HŽ ugostiteljstvo više ne treba HŽ-u s obzirom na to da putovanja više ne traju toliko dugo kao nekada u prošlosti, pa se sada, primjerice, brzim vlakom može od Vinkovaca do Zagreba doći već za dva, tri sata.
Ispravio ga je HDSSB-ov Boro Grubišić informacijom da za tu rutu treba najmanje 4-5 sati.
– Ovo kad sam govorio od Vinkovaca do Zagreba, govorio sam na temelju toga da se nekada putovalo duplo više čak i od ovoga što ste vi rekli. Onda je logična stvar da je netko nosio kavu ili nešto u vlaku – odgovorio je Šuker Grubišiću, a predsjednik Sabora Josip Leko na to je dodao kako je najljepše pohano pile u vlaku.
Grubišića je zanimalo kako to vladajući planiraju uspješno restrukturirati HŽ kada u tu tvrtku postavljaju podobne, a ne stručne kadrove.
– Evo, imamo primjer, jedna žena koja je iz Cinestara prešla u željeznicu za šeficu uprave je, kad je došla, pitala postoji li više vrsta vagona, eto, toliko o tim kadrovima koji su postavljeni na željeznicu – prepričao je Grubišić zastupnicima.
U jednom trenutku su tijekom rasprave HDZ-ovci počeli malo glasnije šaputati u saborskim klupama, pa je to omelo Josipa Leku.
– Kolege, vas ću prijaviti šefu stranke da držite kružok u Saboru, a da ga niste prijavili. Vas nekoliko tamo već 20 minuta ima kružok, prijavit ću vas – priprijetio je Leko zastupnicima.
HŽ umire već dva desetljeća. Niti rukovodstvo niti Sindikat nije zanimao razvoj željeznice koja je osnova njihove egzistencije, koja je osnovna djelatnost kojom se bave. Njih su samo zanimala materijalna korist - plače, beneficije, otpremnine i da slobodno mogu potkradatiati državnu imovinu (imovinu HŽ) , Tom umiranju je uvelike pridonijela politika. HŽ, dakle, neodgovornošću države, uprave i samih preplaćenih radnika i njihovih šefova je dovedeno u stanje odumiranja. Nažalost koruptivni državni aparat js opet pokazao u razaranju državne imovine i tu smo gdje jesmo - privatizacija se nameće kao riješenje. Bojim se da radnici u HŽ-u nisu niti svjesni svoje preplačenosti i neučinkovitosti cijelog sustava upravljanja željeznicom.