Hoće li se konačno stati na kraj nepoštenim praksama trgovaca, poput dampinga, koji je noćna mora domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora, pokazat će praksa.
No izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je Vlada uputila u e-savjetovanje do 1. prosinca, tzv. osjetljivim proizvodima, mlijekom i mliječnim proizvodima, svježom govedinom, teletinom, svinjetinom i mesom peradi, kao i svježim voćem i povrćem, brašnom, kruhom i uljima više se neće moći “akcijati” na štetu proizvođača i dobavljača, ako oni to sami ne zatraže.
Trgovci će tu skupinu proizvoda moći sniziti najviše 34% od krajnje prodajne cijene, u koju su uračunati i zavisni troškovi nabave te marže od najmanje 10%, a zabranjuje se i akcijska prodaja “osjetljive” robe ako ona čini više od 25% količinskog obujma dobavljača ili ukupne vrijednosti po ugovoru. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković smatra da će nove mjere povećati razinu zaštite svih karika u lancu.
– Rješavamo pitanje akcijskih prodaja osjetljivih proizvoda jer je upravo na taj segment nepoštenih praksi bilo najviše primjedbi javnosti i primarnih proizvođača – kazala je Vučković.
Kriteriji prihodovnih cenzusa od sto milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače koji prema zakonu imaju znatnu pregovaračku moć u odnosu na najmanje i najslabije karike u lancu, spušten je na 15 milijuna kuna, a pod posebnim su povećalom nepoštene prakse poput zakašnjelog plaćanja za pokvarljive prehrambene proizvode, otkazivanje narudžbe u zadnji čas, jednostrane izmjene i odbijanje sklapanja pisanog ugovora, povrat neprodanih ili propalih proizvoda te plaćanje za marketing kupca.
Hrvatska je bila jedna od rijetkih članica EU koje su se sa zakonom požurile prije europske Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama pa u izmjenama i dopunama i nju treba implementirati. Voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić uvjerena je da su se neki odnosi na tržištu, posebice između malih poljoprivrednika i trgovaca, mogli urediti i nekim drugim propisima, ovisno o asortimanu. Nabava voća i povrća razlikuje se od nabave čokolade, mesa, kruha ili zamrznutih gotovih proizvoda, objašnjava. Kontrola marži koja se pak predlaže rezultirat će samo povećanjem krajnjih cijena za potrošače.
– Definiranjem 10% marže na nabavnu cijenu proizvoda, bez obzira na to je li domaćeg ili uvoznog podrijetla, uvozni proizvod bit će preferiran ako je niže cijene. Osim toga, sve odredbe oko kontrole provođenja akcija koje se ovim zakonom predlažu tako će usmjeriti poslovne odnose prema dogovoru isporuke s neto cijenama, koje se u 100% slučajeva ugovaraju za isporuku roba s tržišta EU i trećih zemalja – napominje Ravlić.
Umjesto da se zaštite domaći poljoprivredni proizvođači, tako će se potaknuti samo još veći uvoz iz EU – dodaje ona.
Čelnik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovec nedavno je pred saborskim Odborom za poljoprivredu kazao kako veliki poduzetnici protiv kojih se vode postupci zbog nepoštene trgovačke prakse uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem, dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima. Od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 mil. kuna naplaćeno je samo 434 tisuće kuna.
