Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je HPK predložila išlo je u dobrom smjeru, ali nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Zato tražimo hitnu izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi, poručili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) s konferencije za novinare vezane za stanje u hrvatskoj poljoprivredi te brojnim problemima s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda nakon ogromnih šteta zbog nevremena i bolesti afričke svinjske kuge (ASK).
U dopisu Ministarstvu i Vladi zatražili su obustavu svih natječaja dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni, a zatražit će i provjeru ustavnosti tog zakona.
- Zatražili smo i hitni sastanak s predsjednikom Vlade i ministrima koji iste probleme mogu riješiti, te očekujemo i očitovanje Ministarstva poljoprivrede do 1.rujna 2023. godine - izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Predstavnici Upravnog odbora HPK objasnili su kako je neprihvatljivo da jedna JLS ima maksimu od 12 ha, a neka druga 1000 ili 2000 ha. Na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana, a i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS i njihovih poljogospodarstava, pri tome "gaseći" mnoga stabilna gospodarstva.
VEZANI ČLANCI:
Što se tiče problema s ASK-om, Komora traži da se što je moguće ranije nadomjeste krmačama i tovljenicima ona gospodarstva kod kojih je registrirana bolest te da se pripremi model tipskih objekata za manja gospodarstva, gdje isti ne bi imali dodatnih troškova.
- HPK je zatražio i povećanje de minimis potpore u slučajevima kad se potpora isplaćuje iz iste. U slučajevima više sile, kriznih situacija i slično de minimis potpora se ukida za takvu svrhu te se isplaćuje potpora za štete koliko je potrebno - istaknuto je na konferenciji za novinare.
Kada je riječ o stanju na tržištu žitarica članovi UO smatraju kako je neprihvatljivo u Mjeri 3. financiranje samo jedne kulture u prvih 30 hektara jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu.
- Pravedno bi bilo dati bespovratnu potporu za sve kulture koje ima u Zahtjevu za potporu, uz ograničenje za prvih 30 ha. Kulture se moraju zbrajati. Također HPK ustraje na zahtjevu za dodatnu pomoć od 300 EUR-a. Također, bitno je naglasiti kako je prekomjerni uvoz brašna iz Ukrajine po cijeni od 200-300 eura/t potpuno blokirao prodaju domaće pšenice i napravio poremećaj na tržištu žitarica. Kako uskoro kreće jesenska sjetva,a prema informacijama sa terena HPK se pribojava da će mnoga gospodarstva ove jeseni prestati sa sjetvom ozimih kultura te smatramo kako bez adekvatne potpore Ministarstva poljoprivrede će RH ove jeseni ostati bez velikog dijela zasijanih kultura odnosno prestati sa proizvodnjom istih - naglašeno je na konferenciji.
Upravni odbor HPK na svojoj je posljednjoj sjednici raspravljao i o prijedlogu pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana ZPP 2023.-2027. Kad je riječ o potporama za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, potrebno je mijenjati strateški plan na način da ne bude samo jedan veliki natječaj nego da budu sektorski natječaji. Obrazloženje za to je da na takav način određena područja i određeni sektori nisu u mogućnosti ostvariti minimalan broj bodova zbog čega su u neravnopravnom položaju.
- Intenzitet potpore za mikro/male/srednje sada iznosi 55 posto, a može se uvećati do 70 posto, dok intenzitet potpore za velike iznosi 40 posto, a može se uvećati do 55 posto. Ovakvim modelom bi se pristup investicijskim mjerama omogućio većem broju korisnika, a izbjegle bi se špekulacije onih koji ulaze u investicije samo zbog visine potpore, a da nemaju prave potrebe za širenjem proizvodnje) - tvrde iz HPK.
Novost je da HPK traži i izradu modela investicije bez natječaja gdje ona ne bi prelazila vrijednosti prihoda unazad tri godine po MIBPG, sa intenzitetom oko 40 posto. Za zadruge se pritom uzima ukupni prihod zadrugara. Ovakva mjera bi bila dostupna svima koji žele investirati u poljoprivredu i ozbiljno se posvećuju poljogospodarstvu. Za ovakvu mjeru traže se dodatna nacionalna sredstva kao što imaju i druge susjedne zemlje pored EU omotnice - kazali su.
