Posljednjih godina Hrvatska je prepoznata kao zemlja sve brojnijih i inovativnijih muzeja. Kao država uz pomoć lokalnih zajednica, ali i privatnih inicijativa, a odnedavno i uz pomoć izdašnih fondova Europske komisije muzeji se otvaraju diljem Hrvatske.
Ta se pojava doista bez pretjerivanja može nazvati muzejskim tsunamijem za koji je ponajviše zaslužan i koji je inicirao bivši ministar kulture Božo Biškupić sa svojim suradnicima. Jedini projekt koji se nije uspio dogoditi jest Hrvatski povijesni muzej koji je zbog niza raznoraznih, na žalost ideoloških razloga, ostao samo pusta želja na papiru, nekakvo Potemkinovo selo kojim maše čas jedna, čas druga kulturna vlast, a u koji su uzalud ulupani milijuni kuna.
Ali ono što je problematično kod naših vrlih i sve brojnijih muzeja njihovo je često vrlo neprilagođeno radno vrijeme. Zajednica tako uloži u muzeje veliki novac, zaposli ljude, a onda ti muzeji rade u nekim čudnim intervalima ili ne rade blagdanima i vikendima, dakle baš onda kada se može očekivati najveći broj posjetitelja, jer ili nemaju dovoljno djelatnika ili nemaju dodatnih prihoda za plaćanje njihova prekovremenog rada. No, i tu ima dobrih primjera i to, pazite sad, na hrvatskim otocima, koji imaju nevjerojatan potencijal i neprocjenjivu kulturološku vrijednost. Tako Memorijalni centar velikog izumitelja, biskupa, jezikoslovca, diplomata i polihistora Fausta Vrančića Šibenčanina u Prvić Luci na otoku Prviću, izgrađen i uz pomoć europskih novaca i jedan od sigurno najljepših hrvatskih muzeja, spremno dočekuje goste s maksimalno rastezljivim radnim vremenom.
I don Božo iz obližnje crkve Marije od Milosti susretljivo će otvoriti vrata svoje skladne crkve i pokazati grob Fausta Vrančića znatiželjnim turistima. A na otok Prvić može se komotno doći i Jadrolinijinim čarobno lijepim starim brodom Tijat, ostati na otoku par sati, uz posjet Prvić Šepurinama i onda istim brodom vratiti u Šibenik, novu hrvatsku morsku turističku metropolu.
Osim Prvića, koji u Memorijalnom centru Fausta Vrančića nudi suvremeni muzejski postav, ali i makete Vrančićevih izuma koje je u samo četiri godine izradio šibenski liječnik Vladimir Lučev, na obližnjem otoku Zlarinu dočekuje vas i decentni Muzej KUD-a Koralji smješten u zlarinskoj Kažermi u kojem posjetitelji mogu pogledati i zanimljivu izložbu posvećenu najvećoj hrvatskoj pjesnikinji Vesni Parun koja je rođena baš na Zlarinu (a otac joj je s Prvića).
Zlarinska zbirka pokazuje, između ostaloga, i zlarinsku unikatnu tradiciju koraljarstva (a na prvom katu Kažerme moguće je pogledati proces izrade nakita od koralja). No ono što zavređuje svaku pohvalu jest činjenica da je zlarinski muzej bio otvoren i kasno popodne na Tijelovo. Stoga bravo i za Prvić i za Zlarin jer ne zatvaraju vrata posjetiteljima muzeja baš u vrijeme kada tih posjetitelja može biti najviše.
Šteta da nije spomenut recimo novootvoreni muzej Radboa u Radoboju posvećen bogatoj geološkim nalazištima u tom mjestu, rudarstvu i književnici Sidi Košutić koja se tamo rodila. Ali, to je jedno "nebitno Zagorje" za koje vlasti i javnost ne mari...