Prodati božićna drvca Dancima isto je kao da ste Nijemcima prodali Mercedes, kaže Zoran Posarić, direktor tvrtke Abies iz Križevaca, iz koje će ovih dana na domaće tržište putem maloprodaje i veleprodaje biti plasirano 20.000 božićnih drvaca, a jednako toliko drvaca proteklih je tjedana u 35 tegljača krenulo put Danske, Rusije, V. Britanije, Nizozemske, Austrije, Mađarske i Njemačke.
Nedostaje kapitala i ulagača
Nešto od toga, pogotovu kad je riječ o Njemačkoj ili Austriji, kroz trgovačke će se lance vratiti i u Hrvatsku, no Posarić, koji je trenutačno naš jedini izvoznik božićnih drvaca, vjeruje u svoj pionirski pothvat tzv. urbanog šumarstva zahvaljujući kojemu u Abiesu u 2012. ukupni prihodi rastu 40%, a izvoz na 1,3 milijuna kuna, čak 800%! Budu li ga pratile i poslovne banke, od početka iduće godine proizvodnju će uz pomoć danskih partnera povećati sa sadašnjih 17 na 300 hektara, čime bi u idućih pet do sedam godina napravio ozbiljan iskorak u EU. S Hrvatskim je šumama Abies već potpisao ugovor o suradnji na području uzgoja repromaterijala za božićna drvca. No, koliko je potencijala u tom biznisu, najbolje govori činjenica da su Hrvatske šume, koje gospodare s pola kopnenog teritorija Hrvatske ili s 2 milijuna hektara, lani ostvarile ukupne godišnje prihode od 2,3 mlrd. kn, dok su Danci sa 35.000 ha s kojih su izvezli 10 milijuna komada božićnih drvaca uprihodovali milijardu.
– Imamo sve – zemlju, ljude, mehanizaciju, čak i nužno potreban "know-how" – objašnjava Posarić, jedino što u Hrvatskoj poslovično nedostaje kapitala i ulagača.
Proizvodnja premala
Još lani, kad su prvi put izvezli 1000 drvaca obične i srebrne smreke u Austriju, u Abiesu su shvatili da već sad imaju proizvodnju koja je za domaće potrebe prevelika, a za EU ili Rusiju premala jer se traže količine koje im samo jedan proizvođač ne može ponuditi. No s HŠ-om kao davateljem zemljišta, danskim partnerom savjetodavnim tijelom i kanalom distribucije na nova tržišta, aktivnim uključenjem HBOR-a kroz poslovnu banku, HAMAG-a kao garanta, te s planiranim ulaganjima od 7 milijuna kuna to bi se brzo promijenilo, smatra Posarić. Danska je najveći proizvođač i izvoznik božićnih drvaca u Europi, iako ima najskuplju radnu snagu i najskuplje zemljište. Tamo je hektar 15 tisuća eura, a u nas 5 tisuća eura, dok rad u Danskoj u prosjeku košta 4000 eura, a u nas 4000 kuna. Samo su cijena sadnog materijala i troškova isti, objašnjava Posarić ističući kako bi Hrvatska, bude li sluha, i sa samo stotinjak hektara za 7-8 godina mogla izvesti do 300.000 komada božićnih drvaca koja bi bila konkurentna austrijskim, njemačkim ili danskim.
Samo Njemačka godišnje troši 25 milijuna, od kojih uveze 5 milijuna, a Austrija 800 tisuća, dok je u nas ukupna blagdanska potrošnja 600 tisuća, od kojih uvezemo oko 100 tisuća.
– Agroforestry je u EU ozbiljan biznis. K tome ima i ekološku funkciju. Samo jedan hektar božićnih drvaca proizvodi kisika dovoljnog za 18 ljudi i veže ozbiljnu količinu C02, a proizvodite ih kao drvnu masu na poljoprivrednom zemljištu – završava Posarić.
Hrvatske jele na Badnjak će kititi i Danci, Rusi i Britanci ................... englezi će odnijeti naše šume, ne damo hrvatske šume...