prednosti domaćeg proizvoda

'Hrvatski drveni bukobran kvalitetniji je i trajniji od uvoznih'

bukobrani
Goran Kovacic/PIXSELL
19.10.2020.
u 19:58

Cijena drvenih bukobrana u rangu je cijene onih koji su izrađeni od drugih materijala, od PVC-a i aluminija

Hrvatska pamet, hrvatska sirovina, hrvatski proizvod. Sve to ima drveni bukobran proizveden u Hrvatskoj, a to je ono prema čemu teži svaka domaća industrija. No u odnosu na te hrvatske bukobrane, prednost su kod nas ipak dosad imali uglavnom uvozni. Upozorava na to Miro Bolkovac, direktor tvrtke Fran Akustik, koja je u suradnji s zagrebačkim Fakultetom elektronike i računarstva (FER), Šumarskim fakultetom te FinvestCorpom razvila i sad proizvodi hrvatski drveni bukobran.

– Mi smo prvi hrvatski proizvođač drvenih bukobrana, po tome smo jedinstveni i u ovom dijelu Europe. Radi se o proizvodu visokovrijednih karakteristika koji smo razvili u u suradnji s akademskom zajednicom. S FER-om smo riješili funkcionalnost, a sa Šumarskim fakultetom statiku naših bukobrana – objašnjava Bolkovac, dodajući da je na razvoju bukobrana surađivao s nažalost pokojnim profesorom Hrvojem Domitrovićem koji je, napominje, bio alfa i omega akustike u Hrvatskoj. Usto, Bolkovac navodi da je njegova ekipa izvela, među ostalim, i akustiku zagrebačke Muzičke akademije te su razvili seriju proizvoda iz domene zaštite od buke i interijerske akustike.

Nulta stopa zagađenja

Bolkovac ističe da je prednost drvenog bukobrana to što je riječ o prirodnom materijalu koji ima izuzetno kvalitetne fizikalne i funkcionalne karakteristike, potvrđene mjerenjem u licenciranom laboratoriju Instituta IGH. Drvo odnosno jelovina kao materijal za izradu bukobrana je, veli, izabrano kao prirodni hrvatski resurs, a i zbog klimatoloških razloga jer uz adekvatnu zaštitu omogućuje višedesetljetno korištenje. Bolkovac objašnjava da je koncept hrvatskog bukobrana napravljen tako da mehanički sprečava skupljanje vlage te slikovito opisuje da se radi o živom materijalu koji živi s klimom, pa kad je vani hladno, i njemu je hladno, a kad je vani vruće, i njemu je vruće. Radi se, veli, o živom organizmu koji se širi i skuplja ovisno o vremenskim uvjetima.

– Prednost drvenog bukobrana je i to što doprinosi smanjenju emisije CO2. Drvo je najbolji materijal, jer ono što uzimate, vraćate u prirodu i pri tome imate nultu stopu zagađenja. Stoga su troškovi zbrinjavanja neusporedivo manji u odnosu na PVC i aluminij. Vijek trajanja drvenog bukobrana je od 30 do 40 godina, dok je kod ostalih materijala to znatno kraće jer ih klimatski uvjeti devastiraju – tumači Bolkovac.

Dodaje da je cijena drvenih bukobrana u rangu onih koji su izrađeni od drugih materijala. Ističe da su investitori u početku preferirali metalne i plastične bukobrane koji imaju manju uporabnu vrijednost. Drvo omogućuje dugotrajnost uporabe, što je investitoru najvažnije. Pri tome, ističe, troškova održavanja nema. Ipak, drveni bukobrani su se kod nas dosad uglavnom uvozili iako, upozorava Bolkovac, imamo kvalitetni proizvod s hrvatskim imenom i prezimenom. Usto, barijere protiv buke koje su od PVC-a ili betona, ističe Bolkovac, nemaju takav apsorpcijski kapacitet kao drvene pa vraćaju buku na prometnice.

– Ovo je prilika za domaću industriju na domaćem terenu, ali veliki su i izvozni potencijali. Dosta je velika potreba za bukobranima. Zakon o zaštiti od buke zahtjeva njihovu ugradnju i to je prilika da se izađe u susret domaćoj industriji da sudjeluje u velikim projektima poput ulaganja u željeznicu. Time bi se novac koji dobivamo iz EU fondova vrtio unutar hrvatskog sustava, a to je prilika da se zaposli hrvatska industrija – kaže Bolkovac i dodaje da bi to imalo pozitivan efekt na razvoj hrvatske industrije kao i rast BDP-a. Procjene govore, navodi, da se samo u željeznici na postavljanju bukobrana radi o poslu vrijednom oko 250 milijuna kuna. Hrvatski drveni bukobrani postavljeni su primjerice kod sjedišta Hrvatske kontrole zračne plovidbe u Zagrebu.

Impregnira se u Karlovcu

FinvestCorp iz Čabra dosad je postavio drvene bukobrane na Lučkom, na ulazu u Rijeku, kod Krapine, Slavonskog broda… ukupno u dužini 20-ak kilometara. Te je bukobrane prije samostalno izrađivao FinvestCorp, a sad će unaprijeđene bukobrane nuditi u suradnji s tvrtkom Fran akustik.

– Kombiniramo know how akustike, naše pilanske kapacitete i tehnologiju impregnacije. U Karlovcu jedini u RH imamo pogon za impregnaciju, tamo inače radimo stupove za HEP i HT, a sad ćemo impregnirati i elemente za bukobrane. Imamo trajan, moderan i cjenovno povoljan bukobran. Idemo na natječaje u cestovnim i željezničkim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj i nadam se da ćemo kroz koju godinu moći ovaj proizvod ponuditi i šire, na europskom tržištu. No bitne su reference na domaćem tržištu da bi se proizvod mogao ponuditi i vani – ističe Silvio Galić, član uprave FinvestCorpa

Ključne riječi

Komentara 3

RE
Revachevich
07:53 20.10.2020.

Zašto trošiti vrijedan resurs - drvo kad možemo trošiti beton pomiješan s otpadnom gumom? Građevinski fakultet u ZG i Beton Lučko su razvili projekt RUCONBAR koji troši otpadnu gumu kako bi stvarao bukobrane. A najveća pohvala ovim drvenima je što "nisu skuplji" od aluminijskih bukobrana? Pa dobro SVI bukobrani su napuhani cijenom barem 30-50% u cijeloj niskogradnji, marže su ogromne tu. Probajte vidjeti kakve su marže na burobranima... 100% - 200%. Da biste napravili pravu stvar, spustite cijene bukobrana, a ne da održavate napuhanu cijenu.. Odjednom hrvatski ponuditelji na projektima postaju konkurentniji...

SI
sisavac
08:30 20.10.2020.

ne postoji ništa u svijetu kvalitetnije i trajnije od hrvatskog proizvoda. mi smo sinonim za kvalitetu u cijelom svijetu, japanci kod nas dolaze godine provesti da nešto nauče. sve naše je najbolje, najkvalitetnije, najtrajnije, sve je naj naj. u tom sve naj naj nekako smo na dnu europe po svemu. s nikim se ne možemo gotovo u ničemu mjeriti, ostanu nam sportovi, koji nas jednom u 20 godina malo dignu i hrane nas onda godinama, utvarajući si da smo neka sila, kao da ne gledamo ligu prvaka i vidimo što je kvaliteta. bukobrani? zar su doista bile potrebne tolke prometnice koje spajaju na više mjesta neke gradove? zanimljiva je konstatacija amerikanaca, a i nijemaca, da se gradnjom više prometnih pravaca u biti povećavaju gužve. sve se prebacuje na neke brze ceste, a s kojih onda treba sići i na jednom mjestu ulaziti u grad, koji je ionak pun vozila. bukobran? el auti ne proizvode buku, to je sve privremeno rješenje, drvo će za 20 godina istruliti, a onda ćemo el aute voziti svi. jer smo mi takvi, napredni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije