Prijedlog

HSLS: Javni bilježnici više ne bi trebali imati nikakvu ulogu u utjerivanju dugova od dužnika

Kune - novac
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
05.02.2019.
u 13:25

Iako član vladajuće koalicije i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor pohvaljuje neka rješenja novog Ovršnog zakona koji je sad prošao javnu raspravu i Vlada bi ga trebala usvojiti sredinom ožujka, drži kako taj prijedlog opet neće ništa riješiti

Iako član vladajuće koalicije i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor pohvaljuje neka rješenja novog Ovršnog zakona koji je sad prošao javnu raspravu i Vlada bi ga trebala usvojiti sredinom ožujka, drži kako taj prijedlog opet neće ništa riješiti. Zbog toga, ali i činjenice da, kako kaže, pritisak javnosti i medije pokreće promjene, javno iznosi svoje prijedloge za poboljšanje spomenutog zakona koji se tiče četvrtine svih građana u Hrvatskoj te ukazuje na potrebe donošenja još novih zakona ili izmjene postojećih, a o svemu će, naglašava, raspravljati i unutar vladajuće većine iza zatvorenih vrata. Hoće li uvjetovati svoju podršku zakonu prihvaćanjem njegovih prijedloga nije želio otkriti.

- Sam prijedlog Ovršnog zakona ima puno dobrih stvari, ali puno problema s njime i dalje nije riješeno. Donošenje zakona bez suradnje s Ministarstvom financija neće polučiti nikakve rezultate za dužnike. Naglašavam da se HSLS kao liberalna stranka nikad neće zalagati za neplaćanje jer to nije pošteno prema urednim platišama, no dužnici nisu ravnopravni prema industriji naplate dugova. S jedne strane imamo dužnike, građane koji nisu platili komunalne usluge ili druge račune, obrtnike ili kupce stanova koji ne mogu vraćati kredite, a druge strane su agencije za naplatu potraživanja koje su sve agresivnije – komentira Kosor.

Novi prijedlog zakona koji bi Vlada trebala usvojiti 14. ožujka, a Sabor kroz dva čitanja donijeti do sredine srpnja, ima čak 400 članaka, kaže Kosor, te dodaje kako čak 2/3 tih članaka reguliraju način prodaje nečije nekretnine ili pokretnine i ulaska u posjed. IZ toga se da zaključiti da sam predlagač zakona polazi od toga da većina dužnika više nije financijski sposobna podmiriti dugove i da je budućnost naplate u stvari u nekretninama i pokretninama što nije dobra vijest – kaže Kosor te dodaje kako zakon predviđa i razne lagere za vozila, pa se pita gdje će biti lager od 10 tisuća vozila ljudi koji nisu podmirili obaveze i kako će se ta imovina prodavati.

Hvali prijedloge kao što su elektronička komunikacija i obrasci, fiksiranje troška provedbe ovrhe, izbacivanje mjenice i čeka kao vjerodostojne izjave, prijedloga da nema deložacije od 11. do 4. mjeseca, dakle tijekom zimskog perioda, proširen je krug primanja izuzetnih od ovrhe, bolje informiranje dužnika...
- Sve ovo je dobro, no ničim bitno neće utjecati na povrat dugova jer su ovo kozmetičke promjene. Prije svega potrebna je suradnja Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija, pa ih pozivam da uspostave koordinaciju kako bi se izmijenilo još nekoliko zakona, kao što je Zakon o obveznim odnosima – poziva Kosor. Zato, nastavlja, HSLS predlaže sljedeća rješenja.

- Predlažemo da se priprema i donošenje svih rješenja u procesu ovrhe u cijelosti vrati na sud, a ne da pripremu rade javni bilježnici čije potvrde nigdje van granice nisu priznate, pa da sve ide na sud. To je najgore rješenje, ili će ostati model kakav je sada, da to rade isključivo javni bilježnici, ili da se sve stavi na sud. Posljedica može biti da se zaposli dodatni broj sudskih savjetnika i povise njihove niske plaće, a da javni bilježnici više nemaju nikakvu ulogu u utjerivanju dužnika jer nema potrebe da za popunjavanje standardiziranog obrasca uzimaju naknadu – objašnjava Kosor koji je, dodaje, provjerio i koliko bi to utjecalo na javne bilježnike i zaključio da ne bi bio preveliki udar na njihovu branšu koje kod većine im je manje od 10 posto prometa vezano za ovrhe. Na razini godine, nastavlja, ukupan iznos od 700 tisuća ovrha za naknade javnih bilježnika iznosi preko 70 milijuna kuna, i dio tog novca treba ići za sudske savjetnike, a dio ne treba ni biti naplaćen od dužnika.

Osim toga, HSLS predlaže da se povisi prag duga za koji se ne smije prodavati nekretnina.
- Sada zakon kaže da se ljudima ne smije zapljenjivati jedina nekretnina u kojoj žive, osim ako prodajom tog stana i naplatom duga dužnik može kupiti neku drugu nekretninu, manju očito. Do sada je granica do koje se nije moglo ići u ovrhu nekretnine bila 20 tisuća kuna, a najmanja prosječna nekretnina od 40 kvadrata vrijedi 400-500 tisuća kuna. Dakle, sad ste za pet posto vrijednosti nekretnine mogli ići na dražbu zbog duga, sad se predlaže da se tih 5 posto poveća na 10 posto, na 40 tisuća kuna, no to je besmislica jer govorimo o najmanjim nekretninama.

Naš prijedlog, kad ne možemo ne ovršiti jedinu nekretninu jer onda banke više ne bi davale stambene kredite, da taj iznos bude veći od 100 tisuća kuna, i da jasno podijelimo dužnike – pojašnjava Kosor. Osim toga, drži kako bi Ministarstvo pravosuđa treba s Odvjetničkom komorom dogovoriti da odvjetnici smanje svoje tarife, i koliko je sam razgovarao s predstavnicima komore, dodaje, postoji volja da se to napravi.

- Dodatni prijedlog se tiče dokazivanja vjerodostojne isprave, to je račun ili izvod iz knjiga temeljem kojeg ide ovrha. U zadnje vrijeme ima dosta, prije svega od komunalnih društava, računa za koje usluge nisu obavljene, a temelj kojih se radi ovrha. U Sloveniji za to, krivotvorenje vjerodostojne isprave, plaćate drakonske financijske kazne, pa nikome ne pada na pamet da tako postupa. Tražimo i da svaki vjerovnik mora poslati opomenu dužniku, npr pozitivan primjer je da Plinara pošalje opomenu, nazovete, platite dug i nema troškova dodatnih. Puno je komunalnih društava koji uopće ne šalju opomene, nego odmah idu na ovrhu ili prodaju potraživanje određenim agencijama – nabrojio je Kosor prijedloge za Ministarstvo pravosuđa.

Na ovu konferenciju za medije u Saboru, nastavlja, upravo dolazi sa sastanka s Ministrom financija kojem je predložio da iznos kamate ne može prelaziti iznos glavnice, što bi, vjeruje, utjecalo na brojne stranke u postupku koje su voljele odugovlačiti postupke jer bi time naplaćivali veće naknade. Podržava i prijedlog Odvjetničke komore iz javne rasprave da se redoslijed naplate naplaćuje drugačijim redoslijedom nego danas – sada ide prvo trošak naknade, pa kamata i glavnica – a prijedlog Komore je da se prvo naplaćuje glavnica, troškovi pa kamata.

- To će omogućiti da se podmire troškovi glavnice pa se nakon toga možda dogovore o otpisu kamate – vjeruje Kosor.
Poseban problem vidi u Agencijama za naplatu potraživanja koje su osnovale banke i telekomi, a na koje vjerovnici svoja potraživanja uz visoki diskont, o čemu ne obavijeste dužnika već on za to dozna kad ga iz agencije počnu nazivati 50 puta tjedno.

- To nije regulirano zakonski pa predlažemo poseban zakon koji će ih regulirati, a predlažemo i da se Zakonom o obveznim odnosima regulira da je vjerovnik dužan prvo dužniku pisanim putem ponuditi prodaju duga po visokom diskontu, a tek onda agenciji ako ga dužnik ni tada ne može platiti. Ako ostane kao danas, za 10 godina većina dospjelih dugova građana će biti u rukama 10 agencija za utjerivanja dugova,a danas je taj dug veći nego dug države, to si ne smijemo dozvoliti – poručuje Kosor.

Sve ove prijedloge, iznio je resornom ministru, državnom tajniku, ministru financija, pa očekuje da će se prije dolaska na Vladu Ovršni zakon i svi popratni zakoni urediti kako on predlaže jer, zaključuje, u protivnom izgleda da je prvi zakon iz 1996. godine bolji nego sve nadogradnje posljednjih 20 godina.

Konferencija Zagrebačkog holdinga Gradskog ureda za gospodarstvo o otpisu dugova

 

Ključne riječi

Komentara 3

ZA
Zagorec101
14:00 05.02.2019.

Nepotrebni lopovi.

IL
ilijan
15:14 05.02.2019.

Normalno da ne bi to ima samo kod nas

MI
midea
02:50 06.02.2019.

nebi trebali postojati ni HDZSDPHNSHSLSIDSSDSS......

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije