Klupko oko odluka Vrhovnog suda koje se čekaju u slučaju konvertiranih kredita u švicarskim francima konačno se počelo odmatati, i to u korist potrošača! Udruga Franak izvijestila je na zagrebačkoj konfereneciji za medije kako je Vrhovni sud konačno otpremio dvije odluke u kojima je zauzeo pravna shvaćanja koja nisu ista, ali oba daju pravo na isplatu obeštećenja potrošačima koji su na temelju izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju konvertirali CHF kredite u eurske. Posrijedi je Rješenje Rev-1096/2022, otpremljeno 15. listopada, te odluka Rev-586/2019, otpremljena dan ranije.
U ovim se, dugoiščekivanim revizijama, izjednačavaju prava onih koji su konvertirali kredite s korisnicima kredita koji to nisu učinili jer su i jedni i drugi trpjeli jednake posljedice ugovaranja nepoštenih odredaba. Prema tim odlukama, potrošači imaju pravo i na isplatu zakonskih zateznih kamata. No s obzirom da pravna shvaćanja svih sudaca nisu ista, morat će se formirati prošireno vijeće koje će donijeti konačnu odluku i ujednačiti sudsku praksu.
- Dok se to pravno tumačenje ne utvrdi na Vrhovnom sudu, pozivam sve niže sudove da primjenjuju pravno tumačenje Vrhovnog suda izneseno u reviziji 1096/2022. Ono govori o tome da potrošači koji su konvertirali svoje kredite imaju pravo na puno obeštećenje koje se utvrđuje financijskim vještačenjem - rekao je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, uz kojega je o odlukama Vrhovnog suda govorio i odvjetnik Igor Metelko te predsjednik Upravnog odbora UF-a Elvis Sudar.
POVEZANI ČLANCI:
Oglasila se i Hrvatska udruga banaka koja tvrdi da Udruga Franak neprecizno informira s ciljem neprimjerenog i zavaravajućeg utjecaja na javnost i pravni sustav. Bankari tvrde da je riječ o ukidnoj odluci Vrhovnog suda, znači da je postupak vraćen na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, te da je ishod tog postupka u ovom trenutku nepoznat. No indikativno je da treća odluka koja se čekala, koja je bila negativna za potrošače - nije otpremljena strankama.
Iz UF-a ističu da je odluka Rev-1096/2022 potpuno utemeljena na hrvatskim zakonima, presudama i pravu EU te je nedvojbeno jasno obrazložena. Tom odlukom daje se pravo potrošačima s konvertiranim kreditima na puna obeštećenja, ako ta obeštećenja nisu postignuta konverzijom. - A notorna je istina da konverzija nije dovela potrošače u poziciju kao da nikada nisu ugovorili ništetne ugovorne odredbe - smatra Aleksić.
Rješenjem Rev-1096/2022 ukinute su negativne presude Županijskog suda u Dubrovniku i Općinskog suda u Osijeku te osječka sutkinja Spomenka Rodić mora ponoviti postupak i financijskim vještačenjem utvrditi iznos obeštećenja na koji potrošačica nedvojbeno ima pravo. Pravno shvaćanje VSRH po Rješenju Rev-1096/22 glasi: „Sklapanjem dodatka ugovoru kojim je izvršena konverzija sukladno ZIDZPK/15 ne gubi se pravo na potraživanja preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu te korisnik kredita zadržava pravo potraživati eventualnu razliku preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu, ako takva razlika postoji.“ Takvo pravno shvaćanje obrazloženo je izrekama po točkama u Rješenju Rev-1096/2022 koje u skraćenom sadržaju glase:
Točka 13.
Prihvaćen je stav tužiteljice da su niži sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je konverzijom tužiteljica izgubila pravo na potraživanja na temelju ništetnih odredaba, ponajprije zbog toga jer to nigdje zakonom nije propisano, a niti iz Dodatka ugovoru tako nešto ne proizlazi. Dodatkom ugovoru nigdje nije ugovoreno da bi se tužiteljica odrekla svojih potraživanja.
Točka 14.
Zakon je imao temeljni cilj otkloniti dužničku krizu nastalu rastom tečaja CHF, svođenjem tih kredita na kredite u eurima na način kao da su potrošači od početka otplaćivali slične euro kredite.
Točka 15.
Valjanost konverzije utvrđena je u oglednom postupku, međutim, to ne znači da potrošači nemaju pravo na puna obeštećenja.
Točka 16.
Potrošači s konvertiranim kreditima trpjeli su posljedice otplaćivanja prekomjerno povećanih anuiteta jednako kao i potrošači koji nisu konvertirali kredite. Čak i da je potpuno prestao važiti Osnovni ugovor, potrošač ne bi izgubio pravo na puno obeštećenje kao što je to riješeno u odluci Vrhovnog suda RH 18/2018.
Točka 17.
Vrhovni sud RH već je prije rješenjem Rev-2868/2018 utvrdio da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo utvrđivati ništetnost iz osnovnih ugovora, kako bi na temelju toga ostvarili eventualna obeštećenja.
Točka 18.
Vrhovni sud RH obvezan je primjenjivati pravo Unije koje se zrcali u presudama Suda EU.
Točka 19.
Presudom C-118/17 Sud EU je utvrdio u mađarskom predmetu da potrošač s konverzijom ima pravo na utvrđenje ništetnosti te na sve koristi koje je banka primjenom ništetnih odredaba ostvarila, bez obzira na zakonsku konverziju kredita. Takvo pravo imaju i hrvatski potrošači koji su konvertirali kredite na temelju hrvatskog zakona.
Točka 20.
Presudom C-452/18 Sud EU utvrdio je da potrošač ima pravo na svoja potraživanja, osim u slučaju ako bi se informirano nagodio s bankom o tomu. Sagledavajući presude C-118/17 i C-452/18 vijeće je zaključilo da se potrošači nisu odrekli svojih potraživanja, jer nisu mogli znati hoće li u budućnosti biti utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF koja je uslijedila tek tri godine nakon konverzije te svakako imaju pravo na puno obeštećenje unatoč provedenoj zakonskoj konverziji.
Točka 21.
Europski sud za ljudska prava u presudi Žulić protiv Hrvatske također je obrazložio kako „banka potpisivanjem aneksa nije udovoljila tužbenom zahtjevu“, a to znači da konverzijom nije udovoljeno zahtjevima na temelju ništetnih odredaba.
Točka 24.
I konačno, konkretnom odlukom dolazi do izjednačenja prava korisnika kredita koji su konvertirali kredite s korisnicima kredita koji to nisu učinili, jer su i jedni i drugi trpjeli jednake posljedice ugovaranja nepoštenih odredaba. Na prvom stupnju sud će morati provesti financijsko vještačenje, utvrditi koliki su preplaćeni iznosi i staviti ih u odnos s preplatom utvrđenom u konverziji te na temelju toga odlučiti o tužbenom zahtjevu za obeštećenje.
POVEZANI ČLANCI:
Kad je posrijedi točka 24. Udruga Franak naglasila je kako je važno da se primijeni obvezujuće pravilo iz članka 172. Zakona o obveznim odnosima o vraćanju dugova, prema kojemu se najprije plaćaju kamate pa tek potom glavnica duga. - U tomu smislu, do dana konverzije dospjele su na preplaćene iznose značajne zatezne kamate, pa se preplata utvrđena konverzijom najprije mora odbiti od tih zateznih kamata i tek onda ako one nisu dovoljne za prebijanje u nastavku se ostatak preplate prebija s glavnicom duga na temelju ništetnih odredaba. Isto tako, u tužbama koje su posebno podignute za kamatni i posebno za valutni dio, bilo bi poželjno da se prebijanje radi samo u tužbi s valutnim tužbenim zahtjevom, jer je valutni dio za 100 posto do 200 posto veći od kamatnog dijela obeštećenja - smatraju u UF-u.
Dodaju da je važno utvrditi i razliku između konvertirane glavnice i preostale glavnice u francima pomnožene tečajem realizacije kredita, jer potrošač ima pravo i na tu razliku budući da konverzijom glavnica nije umanjena na onaj iznos na koji potrošač ima pravo izuzećem ništetnih odredaba. Taj dio tužbenog zahtjeva nije u zastari mada nije odmah zatražen, budući da je Vrhovni sud RH već izrazio pravno shvaćanje kako tužitelji imaju pravo na tzv. nepravu preinaku pri čemu nema zastare za povećanje tužbenog zahtjeva.
Druga odluka, Rev-586/2019, temelji se na pogrešnom uvjerenju drugog vijeća kako su potrošači konverzijom dobili sve preplate, ali nisu i zatezne kamate koje moraju dobiti. Takva odluka je arbitrarna, uopće se ne temelji na financijskom vještačenju koje ukazuje na sasvim druge zaključke, ne temelji se niti na pravu Unije jer se vijeće uopće ne poziva na presude Suda EU odnosno u potpunosti ih zanemaruje. Udruga Franak uvjerena je da takva odluka nije niti ustavna, niti zakonita zbog čega nije niti primjenjiva. No, ona je ipak otpremljena uslijed odluke Suda EU da sudska evidencija ne smije spriječiti otpremu različitih presuda sa suprotstavljenim pravnim shvaćanjima. Zbog toga, sve nas očekuje vrlo vjerojatno još i ujednačavanje sudske prakse kroz prošireno vijeće, ali tek nakon što zakonodavac donese jasna pravila o proceduri ili na temelju nekog novog oglednog postupka - zaključuju.
>> FOTOGALERIJA Plenković je na današnji dan 2016. prvi put sjeo u premijersku fotelju, pogledajte koliko se od tada promijenio
