HŽ Infrastruktura (HŽI) sljedeći mjesec kreće u realizaciju svog trenutačno najvećeg projekta – rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova na tom projektu najveća je od svih pojedinačnih radova na hrvatskim željeznicama dosad i iznosi 2,3 milijarde kuna bez PDV-a (315 milijuna eura).
Iz EU fondova 85 posto
Natječaj za tu prugu će, kako su nam kazali u HŽ Infrastukturi, biti objavljen u rujnu, a natječajna dokumentacija trenutačno je na pregledu u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovoranje programa i projekata EU (SAFU) jer se i ovaj projekt na željeznici s 85 posto sufinancira iz europskih fondova. Dionica Hrvatski Leskovac dio je pruge Rijeka – mađarska granica, a pretvaranje jednokolosiječne pruge u dvokolosiječnu od Zagreba prema granici već je krenulo. Na dionici Dugo Selo – Križevci radovi se već izvode, a izvođač radova na dionici Križevci – državna granica uveden je u posao. Realizacijom projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac tako će krenuti i radovi na pretvaranju u modernu dvokolosiječnu prugu i od Zagreba prema Rijeci. Specifičnost natječaja za Hrvatski Leskovac – Karlovac bit će i to što će radovi biti podijeljeni u dva dijela, odnosno natječaja.
Tako će biti poseban natječaj za radove na građevinskom i elektrorenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu, a procijenjna vrijednost tih radova je 2,043 milijarde kuna plus PDV. Drugi natječaj bit će raspisan za radove na prometno-upravljačko i signalno-sigurnosnim željezničkom infrastrukturnom podsustavu procijenjene vrijednosti 266,4 milijuna kuna plus PDV. A razlog tome je, objašnjavaju u HŽI-ju, što isporučitelja signalno-sigurnosnih uređaja ima više nego građevinaca kojima su dosad bili podugovaratelji. Time su posebnim natječajem, kažu, omogućili veće tržišno natjecanje. Usto, moguće žalbe za jedan podusustav neće kočiti natječaj za drugi podsustav.
Inače, ukupna vrijednost projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac, uključujući i nadzor, zemljište… iznosi 366 milijuna eura. Dosad najvredniji projekt HŽI-ja koji je krenuo u realizaciju je pruga Križevci – državna granica, vrijedan 350 milijuna eura. Željeznička pruga Rijeka – Zagreb – Budimpešta dio je Mediteranskog TEN-T koridora. Realizacijom ovog projekta kao i ostalih dionica na kojima se radovi izvode i na kojima se planiraju povećat će se konkurentnost luke Rijeka poboljšanjem njezine prometne povezanosti s tržištima srednje Europe. Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u dužini od 44,02 kilometra dionica će biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja. Sadašnja jednokolosiječna elektrificirana pruga postat će dvokolosiječna.
Očekivano vrijeme potpisivanja ugovora za oba natječaja je travanj sljedeće godine, a rok za dovršetak radova je 30 mjeseci od dana uvođenja u posao. Radovi na obnovi postojećeg i gradnju drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra, koje izvode domaće tvrtke DIV, Zagreb Montaža i Dalekovod, trebaju biti gotovi 2022., a vrijedni su 197 milijuna eura. Turski izvođač radova Cengiz uveden je u posao na 42,6 kilometara dugoj dionici od Križevaca do državne granice, a ugovor za te radove vrijedan je 324 milijuna eura, dok je procijenjena vrijednost iznosila 275 milijuna eura. Predviđeni rok završetak radova na toj dionici je studeni 2023.
Kraj cijelog projekta 2027.
Što se tiče ostalih dionica na pruzi Rijeka – državna granica, odnosno projektu nizinske pruge, u HŽI-ju kažu da se za dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani radi glavni projekt i da planiraju u drugoj polovici sljedeće godine aplicirati za sredstva iz EU fondova i za taj projekt. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 milijuna eura. Za dionicu Karlovac – Oštarije, dugu 40 kilometara, u tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije, a procijenjena vrijednost radova na toj dionici je 400 milijuna eura. Za dionicu Oštarije – Škrljevo pak u tijeku je izrada studijske dokumentacije. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici ovisi o odabranoj trasi – 900 milijuna za trasu dugu 113 kilometara ili 1,3 milijardu eura za novu, nizinsku trasu dugu 67 kilometara. Hrvatska i za preostale dionice na pruzi Rijeka – državna granica očekuje sufinanciranje iz EU fondova, a cijeli projekt bi prema najavama ministra mora, prometa i infrastukture Olega Butkovića mogao biti gotov do 2027.
Nakon kineza i turaka bilo bi dobro da sad zaposlimoi plaćamo još neku stranu firmu sa pustim milijardama koje nemamo. Naše kao Viadukt smo ionako sahranili.