Dvojica muškaraca sinoć su privedena zbog dovođenja u vezu s izbijanjem požara u mjestu Žedno na otoku Čiovo. Oni su navodno neoprezno varili i izazvali požar. Tim povodom, kriminalist Željko Cvrtila za Večernji TV komentira izbijaju li požari češće slučajno ili ih netko namjerno podmeće.
"Mislim da ne znamo to. Veliki broj tih požara, odnosno uzroka požara ostane neotkriveno. Zapravo, negdje se i uzrok može nekako utvrditi, ali onda je teško pronaći počinitelja. Kod požara vi imate situaciju da gotovo svi materijalni dokazi izgore i nemate se za što uhvatiti. Presudno je što imate od strane svjedoka. Dakle koji su nešto vidjeli, nekoga vidjeli ili primjerice vidjeli, što je odmah suspektno, da istovremeno na više različitih mjesta bukne požar i eventualno u novije vrijeme, otkad i Civilna zaštita dosta intenzivno uspostavlja videonadzor, nekakva snimka", pojašnjava.
Na pitanje koliko se često počinitelji pronalaze, Cvrtila ističe kako to nije često. "Posao policije je otežan i zato je više nego u nekim drugim slučajevima potrebno preventivno djelovati. Mislim da treba više ophodnji, možda uspostaviti neke zone kretanja, moguće i aktivirati zaštitare ili vojsku da hoda po tim prostorima", kaže te dodaje kako bi područja oko kuća trebalo raščistiti da vatra ne može do njih. Također, važnim navodi postojanje koridora, odnosno pročišćenih cesta po kojima vatrogasna vozila mogu doći što bliže objektima te izgradnju hidranata.
Osvrnuo se i na najčešće slučajeve slučajnog izazivanja požara. "Tu se kaže da su varili, ta mogućnost je izvjesna. Ljudi spaljuju korov, čiste oko kuće. Ne pripreme se. Dakle, oni moraju imati sa sobom vrlo blizu dovedenu vodu ili kante s vodom. Morali bi izvijestiti lokalnu vatrogasnu postrojbu da će to raditi, da oni budu u nekakvoj pripravnosti, i biti stalno prisutni kod te vatre da se ona ne proširi. Ima i situacija da ljudi, iako se po ovim vrućinama rijetko događa, odu negdje u prirodu pa onda roštiljaju ili nešto tako, ali mislim da se usred ljeta to ipak ne radi", navodi.
VEZANI ČLANCI:
Pojašnjava kako bi se moglo stati na kraj izazivanju požara u svrhu prenamjene u građevinsko zemljište. "Ako se negdje nešto zapali, na tom prostoru onda se ne bi smjela dozvoliti i odobriti gradnja. Takav stav bi trebao biti vrlo jasan ili dati neki rok od desetak godina da se tu ništa ne može napraviti. Takav način proširivanja građevinske zone bi trebao biti strogo zakonski onemogućen", rekao je. Kazne za izazivanja požara, ističe, mogu biti i zatvorske, no one se rijetko izriču, što i jest problem.
Na pitanje ima li Hrvatska problem s piromanima, Cvrtila odgovara: "Ako ima Hrvatska, onda imaju i Grčka, Španjolska, Portugal, Amerika. Dakle, mislim da je to simbioza između ljudi koji ne paze, ljudi koji to namjerno rade, a i klimatskih promjena. Vidimo da su ljeta sve toplija, da su temperature sve veće, onda uslijed vjetrova koji brzo prenose vatru te štete su i opožarena područja sve šira i sve veća. Sve teže ih je kontrolirati, staviti pod nadzor i braniti područja koja se trebaju braniti".
Piroman se, prije svega, otkriva ako je već evidentiran za slične situacije. "Jedna od osnovnih stvari otkuda se kreće u potragu za počiniteljima kaznenih djela, a posebice ovakvih gdje tragova ima vrlo malo, su operativne evidencije policije. Znači je li netko negdje na nekom području već od ranije evidentiran i je li se ta osoba možda kretala u suspektno vrijeme na tom prostoru", pojasnio je.
VIDEO Na otoku Čiovu ponovno buknuo požar
Svi bi, kaže, trebali obratiti pozornost na to tko se kreće posebice rubnim dijelovima priobalnih područja. Primjerice, jesu li osobe sumnjive, je li im tamo mjesto, što rade i slično.
"Mi nemamo previše resursa da bismo mogli izdvojiti novac za tisuće rendžera, kao što imaju neke druge države, ali s resursima koje imamo, s jednom preraspodjelom u određenim vremenskim periodima u godini, mislim da se može pojačano osigurati područje", smatra.
Kaže da izazivanje požara može imati i obilježje terorizma. Primjerice, ako se požari postavljaju s ciljem izazivanja velike materijalne štete i posljedica na ekonomsku situaciju, posebice u turizmu. "Naravno, treba vidjeti samo je li to u cilju zastrašivanja stanovništva, odnosno prisiljavanja države da nešto učini ili međunarodne organizacije", napominje.
VEZANI ČLANCI:
Željko Cvrtila za kraj je ocijenio općenitu sigurnost Hrvatske. "Ja i dalje mislim da je Hrvatska sigurna u svim aspektima", istaknuo je te nastavio: "Što se tiče opće sigurnosti, što se tiče kaznenih djela općenito, znači taj postotak je već godinama u laganom padu. Veliki broj prošle godine, oko 70 posto, je otkrivenost kaznenih djela. To je veliki uspjeh policije. Mislim da nema ni jedna europska zemlja te razine".
"Mislim da se u Hrvatskoj svi osjećaju sigurno, da se slobodno šeću po svim gradovima, da se nitko ne boji", dodaje te napominje kako se čini da ipak postoji određeni strah zbog migranata.
"Imali smo nekakvih sukoba i ubojstvo se dogodilo među migrantima tako da tih situacija će vjerojatno biti, ali toga nije lišena niti jedna europska država koja je primila veći broj migranata. Unatoč tome, ja mislim da je Hrvatska poprilično sigurna", zaključio je.
Po nekim informacijama radi se o namernom izazvanom pozaru , posto vise nema sume to zemljiste se moze prodati i to jeftino i mogu se izgraditi novi apartmani !!