POSLODAVCI TRAŽE OD PREMIJERA

Interventni fond od 15 milijardi kuna kao spas

18.11.2008.
u 19:47

Pokretanje interventnog fonda za poduzetnike čija je vrijednost 15 milijardi kuna, odnosno oko pet posto BDP-a, zatražili su poslodavci u razgovoru s premijerom dr. Sanaderom. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak kaže da bi upravo ekonomski savjetnici do sredine prosinca trebali razraditi model rada i djelovanja interventnog fonda.

Sanaderov krizni tim

Nisu ni znali da su u Vladinom savjetu

Prosvjednici s Facebooka: Želimo normalan život i poštenu državu

J. Kosor pozvala HSU na sastanak o božićnici

Vlada RH nije zabranila dječje darove i božićnice

Zanimljivo, nijedan od ekonomista koje je Sanader pozvao za svog savjetnika, nije upoznat s osnivanjem interventnog fonda za poduzetnike niti je poznato što bi taj fond i kako radio.

- Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze. Takvo rješenje imali smo prije 8 –10 godina - ističe Kuštrak koji, ne navodeći imena, dodaje da bi se velik broj kompanija mogao naći u problemima.

Dosad ni Vlada ni središnja banka nisu objavile imena tvrtki kojima iduće godine stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije uzete kredite. Pretpostavlja se da glavnina obveza, koje se pripisuju korporacijama, stiže na adresu brodogradilišta, željeznica, hrvatskih cesta, ali bilo je i privatnih kompanija koje su uzimale kredite od EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka.
 

Foto: Davor Višnjić

“Velik broj kompanija zadužen je u inozemstvu. To nisu gubitaši i tvrtke koje traže i trebaju državnu pomoć, ali može se dogoditi da im banke neće htjeti produžiti kredit. Savjet treba pripremiti mehanizam kome, zašto i zbog čega priteći u pomoć i dati jamstva, ističe Kuštrak. Jamstva koja bi se mogla kretati oko 15 milijardi kuna, ne bi, kaže, ulazila u državni deficit niti bi kvarila Sanderove planove o uravnoteženom proračunu, već bi samo eventualno povećala javni dug države.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije