Konferencija o razoružanju i neširenju nuklearnog oružja počela je jučer u Teheranu očekivano, Ahmedinedžadovim kontranapadom na SAD.
- Arogancija vlade SAD-a i njenih saveznika razlog je zbog čega živimo u svijetu u kojemu svakog dana ima sve više nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja. Uostalom, SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje. Poručujem SAD-u i saveznicima da je došao kraj njihovoj politici zastrašivanja nuklearnim oružjem – rekao je iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad.
U svome je govoru više puta naglasio da cilj iranskog nuklearnog programa nije stvaranje oružja nego energije.
- Pogrešno je misliti da je nuklearna energija jednaka nuklearnom oružju. Kao što znate nuklearna energija je najčišća energija koja ima medicinsku, agrikulturnu i brojne druge primjene – rekao je Ahmedinedžad.
Iako je moto konferencije “nuklearno oružje za nikoga, nuklearna energija za sve”, jasno je da u pozadini svega stoji Ahmedinedžadov odgovor na stav američkog predsjednika Baracka Obame koji nipošto neće dopustiti Iranu da postane nuklearna sila. Podsjetimo, prije nekoliko dana Obama je okupio u Washingtonu državnike iz 47 zemalja na dogovor o osiguranju nuklearnog materijala, kako ne bi došao u ruke terorista ili “nepoćudnih” zemalja.
Ahmedinedžad je jučer kritizirao Vijeće sigurnosti i Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) za neuspjeh u kontroli širenja nuklearnog oružja, te je najavio da će države koje ne posjeduju nuklearno oružje razmotriti globalni sporazum o njegovu neširenju. Predložio je da se zemljama koje posjeduju nuklearno oružje oduzme pravo veta ili da se Vijeće sigurnosti UN-a proširi stalnim članicama iz “neovisnih država Azije, Afrike, Europe i Latinske Amerike”. Iranski predsjednik uspio je u Teheranu okupiti predstavnike pedesetak zemalja, među kojima Rusiju i Kinu koje su poslale zamjenike ministara vanjskih poslova.
Re: Tajna Iran se zbog službenog prefiksa „Islamske Republike“ nerijetko pokušava opisati kao isključiva muslimanska država, što također nema nikakvih činjeničnih uporišta. Naime, unatoč 98% muslimana u Iranu također žive i stotine tisuća kršćana odnosno deseci tisuća židova koji imajuu sva prava kao i ostali građani Irana. Navedene vjerske manjine imaju i stalne zastupnike u iranskom parlamentu, plus dodatno pravo glasa na izborima za članove parlamenta. Iran je po pitanju poštivanja kršćanske vjere najtolerantnija bliskoistočna zemlja; procijenjuje se kako u toj zemlji živi oko 350.000 asirskih i armenskih kršćana koji svoju vjeru prakticiraju u oko 600 aktivnih crkava, među njima i crkva sv. Marije koja je druga najstarija na svijetu - poslije one u palestinskom Betlehemu. Iranski muslimani i dan danas cijene drevne predislamske tradicije, pa se priključuju slavljenju zoroastrijskih blagdana. O iranskom poštivanju vjerskim manjina najbolje govori činjenica kako je nedavno Svjetska udruga asirskih kršćana prebacila sjedište iz američkog New Yorka u iranski Teheran pod objašnjenjem kako se u Iranu njihova manjinska prava poštuju više nego u bilo kojoj drugoj državi svijeta. Treba naglasiti kako je Iran već tisućama godina multikulturalna država zbog čega su etničke, vjerske ili nacionalne netrpeljivosti poput onih na Balkanu doslovno neviđene kroz čitavu iransku povijest. Perzijanci čine najveći postotak među iranskim narodima (napomena: „iranski narodi“ su etnojezična skupina), a slijede ih Azeri i Kurdi o čijoj zastupljenosti u Iranu najviše govore podaci kako je vrhovni vođa Ali Khamenei - Azer, dok je gradonačelnik glavnog grada Teherana je Mohamed Bagher Ghalibaf - Kurd. Osim poštivanja vjerskih manjina, prava žena u Iranu su također na zavidnoj razini u odnosu na bilo koju drugu muslimansku zemlju: Iranke ne nose burke i feredže, biraju bračne partnere, posjeduju nekretnine, voze automobile, samostalno se kreću, glasuju na demokratskim izborima, sudjeluju u politici, itd. Na iranskim sveučilištima od 3.2 milijuna studenata njih 60-70% su žene. Usporedbe radi, prije revolicije 1979. Iran je imao samo 100.000 studenata, od čega svega 20% žena.