Posmrtni ostaci devet žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice 1995. godine ispraćeni su u četvrtak iz mjesta Visoko kod Sarajeva ka memorijalnom centru u Potočarima, gdje će biti pokopani u subotu tijekom središnjeg obilježavanja 25. obljetnice ovog zločina.
Najmlađa srebrenička žrtva koja će ove godine biti pokopana je Salko Ibišević, koji je imao svega 23 godine kada je ubijen nakon pada Srebrenice.
Najstarija žrtva koja čeka subotnji pokop je Hasan Pezić, koji je u vrijeme kada je nestao imao 70 godina.
Među onima koji su u Visokom došli ispratiti posmrtne ostatke ubijenih u Srebrenici bio je i bosanski franjevac Ivan Nuić koji se pomolio za duše žrtava.
"Kao franjevac došao sam ovdje izraziti svoju ljudsku i vjerničku blizinu i solidarnost s obiteljima žrtava prije svega, a onda i sa građanima Visokog i svim ljudima koji se mole i žele da se u našoj zemlji nikada ne krše ljudska prava, pogotovo nikada da se ne prekrši osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na život", kazao je fra Ivan za televiziju N1.
Kolona s posmrtnim ostacima na putu ka Srebrenici zaustavila se u Sarajevu pred zgradom Predsjedništva BiH, gdje su okupljeni odali počast žrtvama. Tamo su kolonu dočekali i predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović te predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Džaferović je kazao kako je danas najveći problem to što postoje oni koji ne poštuju presude sudova niti žrtve ratnih zločina, a tako se ne mogu graditi bolji odnosi u BiH niti u regiji.
"Mi ćemo se uvijek sjećati žrtava genocida i odavati im poštovanje baš onako kako treba raditi civilizirani svijet", kazao je novinarima Džaferović najavivši kako će u Potočarima u subotu biti predstavljene poruke brojnih državnika iz svijeta.
Potraga za preostalim posmrtnim ostacima mogla bi trajati desetljećima
Pandemija koronavirusa izmijenila je sve ranije planove za obilježavanje četvrt stoljeća od srebreničkog genocida pa je otkazan dolazak niza inozemnih dužnosnika koji su u subotu trebali biti na komemoraciji, uključujući tu glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.
Zbog blokada prouzročenih pandemijom brojne obitelji žrtava, čija su tijela ranije ekshumirana iz masovnih grobnica te naknadno identificirana, također ne mogu doći iz inozemstva u Srebrenicu pa su suglasnost za ovogodišnji pokop svojih srodnika ove godine dale samo one obitelji čiji članovi žive u BiH.
Posmrtni ostaci devet žrtava pronađeni su u masovnim grobnicama u istočnoj Bosni, a godinama su u mrtvačnicama čekali na identifikaciju. U nekim su slučajevima identifikacije odavno provedene, no obitelji nisu dale suglasnost za pokop jer su uglavnom pronađeni samo dijelovi tijela, često tek po jedna kost. Rezultat je to činjenice da su vlasti bosanskih Srba nakon rata prekapali primarne masovne grobnice nastojeći prikriti tragove zločina.
"Svi znate za slučaj mladića iz Vlasenice čije je tijelo pronađeno na pet lokacija. Moram reći da su neke od ovih devet žrtava identificirane prije 14 godina, ali obitelji nisu imale snage do sada da ih pokopaju", kazao je novinarima u Visokom Amor Mašović, dužnosnik Instituta za nestale osobe BiH.
Dodao je kako će potraga za preostalim posmrtnim ostacima odnosno kompletiranje posmrtnih ostataka vjerojatno trajati desetljećima.
"Ono što mi iz Instituta za nestale osobe poručujemo jest da niti jedna obitelj neće biti uskraćena za mogućnost da naknadno pronađeni dijelovi skeleta budu pokopani", kazao je Mašović.
Brammertz: Procesuirati počinitelje i ne dopustiti nijekanje genocida
U Srebreničkom genocidu ubijeno je više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka a do sada su pronađeni i Potočarima pokopani ostaci nešto više od 6600 žrtava.
Serge Brammertz, glavni tužitelj Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala (ICTY), podsjetio je u povodu 25. obljetnice srebreničkog genocida kako su činjenice o onome što se tamo dogodilo jasne i nedvojbene.
"Presude ICTY-a su jasne: genocid je počinjen u Srebrenici. Planiran je na najvišoj političkoj i vojnoj razini i proveden koordiniranom akcijom s ciljem uklanjanja bosanskih muslimana iz Srebrenice", napisao je Brammertz u kolumni za britanski list Guardian.
Dodao je kako je najmanje što se sada može učiniti procesuirati preostale počinitelje ovog zločina i ne dopustiti nijekanje genocida.
"Ako se nastavi tolerirati nijekanje genocida u bilo kojem obliku na taj način ponovo ćemo iznevjeriti žrtve Srebrenice, baš kao što smo to činili prije 25 godina. Predugo se međunarodna zajednica nadala da će ovaj problem jednostavno nestati. Neće! Moramo slušati žrtve i preživjele. Njihove priče služe kao podsjetnik na to kako diskriminacija i mržnja mogu podijeliti, pa čak i uništiti, društva za generacije koje dolaze. Zato moramo govoriti jednim glasom kada se niječe genocid i kada se glorificira one koji su za to odgovorni", poručio je Brammertz.
