Starije osobe među najrizičnijima su u pandemiji, no među njima se baš oni najstariji cijepe manje. Od ukupno 912.569 osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj, protiv COVID-a nije cijepljeno njih 34,74%. Cijepljenost uvelike pada s brojem godina pa, dok je među onima u dobi između 65 i 69 necijepljeno 33,01% , čak je 46% onih od 85 do 89 godina, da ne govorimo kako taj postotak premašuje 56% u dobnoj skupini između 90 i 95. Nije se cijepilo 64,75% osoba u dobi između 95 i 99 godina, a njih je u zdravstvenoj statistici 5058, kao što se nije cijepilo ni 77,6% onih najstarijih, sa sto i kojom više, kojih je prema podacima iz zdravstvenog sustava 634.
Za epidemiološku analizu
Starija populacija među prvima je i sada kad mnoge zemlje kreću s docjepljivanjem jer upravo njihov je imunološki sustav slabiji nego u mladim organizmima. Zašto onda udio cijepljenih pada što su osobe starije?
– Osobe između 60 i 80 godina vode još uvijek aktivan život, čuvaju unuke, imaju više kontakata s radno aktivnim stanovništvom i važno im je da se zaštite. Starije osobe više borave kod kuće, mnogi od njih vjerojatno misle da su zaštićeni upravo zato što nikamo idu. Starijem stanovništvu u ruralnim područjima teže je doći do cjepitelja ako oni ne dođu k njima. Mnogi korisnici domova u kojima smo cijepili možda se ne bi uopće cijepili da nismo ušli k njima – kaže dr. Dijana Mayer, epidemiologinja iz HZJZ-a.
Podaci o cijepljenosti starijih od 65 po županijama i ordinacijama govore o različitom obuhvatu starijih osoba cjepivom protiv pandemijskog virusa. Najlošije stoji Ličko-senjska županija. Među 1878 ljudi u dobi između 65 i 79 godina tamo se nije cijepilo čak 43,88%, kao ni više od pola populacije od 80-84, točnije njih 51,36% od ukupno 2062.
– Nismo zadovoljni obuhvatom cijepljenja starijih osoba, ali i općenito bismo mogli biti bolji. Trenutačno je u našoj županiji završeno cijepljenje za 44,1 posto odraslih odnosno za 37,3 posto ukupne populacije. Stariji ljudi znaju reći: “Ja sam zdrav, nemam kontakta, mene neće”. Razloga je vjerojatno više, ali u svakom slučaju situacija podliježe epidemiološkoj analizi – kaže nam dr. Ružica Čanić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.
Kaže da imaju redovne cjepne punktove u domovima zdravlja u Gospiću, Senju, Otočcu, Korenici, a da su mobilni timovi liječnika išli cijepiti po kućama, prema pozivima i saznanjima o nepokretnim osobama u zabačenim područjima.
– Sigurno je da postoji način i mogućnost da cijepljenost bude bolja nego što je sada. Vjerojatno ćemo putem patronaže pojačati cijepljenje u ruralnim dijelovima – najavljuje dr. Čani.
‘Cijepite vi mene da umrem’
Patronažne sestre, zakonski, ne mogu same cijepiti ako nije prisutan liječnik, podsjeća dr. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije. A ondje je više ambulanti nego obiteljskih liječnika. U toj je županiji necijepljeno 43,57% onih od 80 do 84, ukupno ih ima 2224.
– Nema posebnog obrazloženja, pretpostavljam da su oni do 80 ipak pokretniji pa su došli na cijepljenje. Međutim, mi smo jedini, uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju, išli autobusom po malim mjestima, tamo bi nam netko kazao gdje je nepokretna osoba koja se želi cijepiti pa bismo otišli do njezine kuće. Mislim da je zainteresiranost pojedinca glavni faktor kod odluke o cijepljenju. Jedna nam je baka rekla: “Dajte vi meni cjepivo da umrem, a ne da preživim” – kaže dr. Venus.
VIDEO: Delta nosi dvostruko veći rizik od hospitalizacije
Tamo je lako održavati razmak od 2 metra, kad do najbližeg susjeda imaš 2 kilometra.