Ribari koji love sitnu plavu ribu, tzv. mrežama srdelarama, uskoro će iz njih, u slučaju da im se “zalomi”, smjeti prodati i puno krupniji ulov. Novim Pravilnikom o ribolovnim mogućnostima i kriterijima raspodjele kvota za ribolov u 2018. plivaričarima je, naime, prvi put omogućeno zadržavanje, iskrcaj i stavljanje na tržište ulovljene plavoperajne tune u svojstvu prilova u ribolovu, doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede.
Više štete nego koristi
Bi li to moglo utjecati i na pad cijene te cijenjene ribe na ribarnicama, koje kilogram gotovo nikad ne košta ispod 120 kuna, tek će se vidjeti. No ribari su tunu, koja se zatekla živa ili uginula u okružujućim mrežama plivaricama, donedavno morali vraćati u more, dok se po novome svaki primjerak teži od 30 kilograma ili duži od 115 centimetara smije zadržati, uz uvjet da masa tune u prilovu ne prelazi 5% mase ukupnog ulova te da se iskrca samo u odobrenim lukama i prijavi zbog dobivanja dokumentacije koja je mora pratiti na tržištu. Ivan Damir Birkić, član uprave biogradskog Adria Octopusa i Udruženja ribarstva HGK, kaže kako su ulovi tuna u kružnim mrežama plivaricama vrlo rijetki. Puno češći je scenarij da tuna uđe u mrežu za srdelom i inćunima, nahrani se, pa probije mrežu i pobjegne.
– Zatekne li se u mreži više komada, naprave štetu i od više stotina tisuća kuna – objašnjava on, ističući kako to nije i jedina predatorska vrsta koja ribarima uzrokuje nemjerljive štete na mrežama. No da se populacija tune nije oporavila u Jadranu, čemu u prilog govore i veće kvote za izlov koje dodjeljuje Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT), plivaričari sigurno ne bi sad dobili takvu “povlasticu” – kaže nam čelnik Ceha ribarstva pri HOK-u Mato Oberan. S druge strane, to je, smatra on, i dokaz da u Jadranu opet ima i sitne plave ribe u izobilju, kojom se tuna hrani, s obzirom na to da se već godinama provode lovostaji i zabrane izlova srdele i inćuna.
Tuna kao top izvoz
Sva tuna ulovljena u Jadranu za potrebe kaveznog uzgoja u četirima našim tvrtkama na kraju završava na japanskom tržištu, koje plavoperajnu tunu drži vrhunskom delikatesom. Tuna iz uzgoja nam je među top pet izvoznih poljoprivrednih proizvoda, dok ona koju nalazimo na ribarnicama stiže na temelju rijetkih povlastica za ulov tuna plutajućim parangalima i drugim vrstama udičarskog alata.
– Velik dio takvog ulova stiže na hrvatsko tržište s urednim papirima – objašnjava Birkić.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su za potrebe slučajnog ulova tune u srdelarama preraspodijelili dio kvote od 10 tona. Ne zna se koliko se dosad lovilo tune pa vraćalo u more jer nije postojala obveza takve evidencije. No sukladno ICCAT preporuci za razdoblje 2018.-2020., kvota za ulov tuna postupno se povećava na razini svih članica ICCAT-a, tako i EU, što je razlog da se dio odvoji za mogućnost prijave prilova. Trenutačna kvota za gospodarski ribolov plivaricama tunolovkama, koja je namijenjena za daljnji uzgoj tuna, iznosi 698,84 tone, a za ribolov udičarskim alatima 60 tona.
Pogledajte i galeriju: Istarskim ribarima stigle prve kazne iz Slovenije za ribolov u Savudriskoj vali
