U Bosni i Hercegovini danas je na snazi izborna šutnja prije sutrašnjih općih izbora koji će po mnogo čemu odrediti sudbinu te zemlje, a pogotovo Hrvata kao političkog naroda u njoj.
Čović i Komšić izjednačeni
Zbog toga što Izborni zakon BiH nije izmijenjen, Hrvati su ponovno suočeni s opasnošću da im kao najmalobrojnijem narodu drugi izaberu predstavnike. Očekivalo se da će u protekle dvije godine biti riješeno pitanje reforme izbornog zakonodavstva, i to tako da se potpuno regulira pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja. Kako unutarnjeg političkog dogovora o tomu nema, realna je opasnost da Hrvatima treći put trostruko brojniji Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva BiH.
Iako su proteklih dana mnogi, uključujući reisa Huseina Kavazovića, upozorili kako nije dobro da jedan narod drugom bira predstavnike u vlasti, Željko Komšić ponovno ima velike šanse da bude izabran, i to, naravno, glasovima Bošnjaka. On i cilja na to biračko tijelo jer propagira ukidanje konstitutivnosti naroda, građansku državu i druge ciljeve koji su bliski najbrojnijem narodu u BiH. Ankete pokazuju da je utrka između njega i kandidata hrvatskih stranaka okupljenih oko HNS-a Dragana Čovića prilično izjednačena. Pri čemu je jasno da Čović, za razliku od Komšića, računa na hrvatske glasove i politiku gradi na jačanju jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda. Stoga su za rezultat izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ključna dva pitanja. Prvo, hoće li Bošnjaci poslušati apele da ne biraju hrvatskog člana Predsjedništva i hoće li biti pokušaja organiziranog prelijevanja bošnjačkih glasova Komšiću. Drugo, koliki će biti odziv Hrvata na birališta.
Uz hrvatske dužnosnike iz BiH, Hrvatima su poziv da masovno iziđu na izbore uputili i dužnosnici Hrvatske, uključujući predsjednicu i premijera. Važnu ulogu u ishodu izbora mogli bi imati i birači iz inozemstva, a njih je znatno više registrirano nego na prošlim izborima. Među više od 70.000 takvih birača koji glasuju poštom uvjerljivo najviše ih je iz Hrvatske, što znači da su barem donekle urodili plodom pozivi hrvatskoj dijaspori iz BiH da pomogne u izboru legitimnih nacionalnih predstavnika. Posljedice neizlaska Hrvata na izbore u dovoljnom broju vjerojatno bi rezultirale isključivanjem legitimnih hrvatskih predstavnika iz vlasti na entitetskoj i državnoj razini, kao što je to bio slučaj 2011. godine. Nađu li se u tako podređenoj ulozi iduće četiri godine, pitanje je hoće li Hrvati ikada više uspjeti vratiti ulogu političkog naroda u BiH.
Bećirović nije Izetbegović
Manje važna za nacionalni status i budućnost, ali jednako neizvjesna je i utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Glavni pretendenti su Šefik Džaferović iz SDA i medijski magnat Fahrudin Radončić (SBB) koji treći put pokušava doći na tu poziciju. Prva dva puta porazio ga je čelnik SDA Bakir Izetbegović. Radončić vjeruje da ovaj put može pobijediti nedovoljno karizmatičnog Džaferovića. U tu bi se utrku mogao umiješati i SDP-ov kandidat Denis Bećirović, ali zbog podjela na bošnjačkoj ljevici, upitno je koliki je njegov izborni potencijal.
U Republici Srpskoj politička je scena snažno podijeljena na dva bloka. Jedan predvodi Milorad Dodik i njegov SNSD, a drugi oporbeni SDS i koalicija stranaka, čiji je kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Dok Dodik optužuje zapadne zemlje za upletanje i pokušaje rušenja njegova režima, dotle oporba tvrdi da je srbijanska vlast poslala pripadnike svoje obavještajne službe kako bi utjecali na rezultate izbora, i to u Dodikovu korist. Među njima su, navodno, i neki koji su sudjelovali u prošlogodišnjim neredima u makedonskom parlamentu.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Samo vi glasajte za HDZ... on vas je i doveo u takvu situaciju.