Približno 10,7 milijardi kuna bit će osigurano za 38 razvojnih projekata u pet slavonskih županija. Najavili su to premijer Andrej Plenković i ministri na nedavnoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanoj u Našicama, kada su prihvatili Dodatak 2. razvojnog sporazuma. Izdvojili smo deset najvećih projekata koji bi, kako je obećano, trebali biti realizirani novcem iz financijske omotnice 2021.-2027., državnog proračuna, Mehanizma za oporavak i otpornost.
Potrebna sredstva EU
Najveći projekt među njima je rekonstrukcija pruge Okučani - Vinkovci, vrijedan čak 3,5 milijardi kuna. Gradnja i opremanje novog KBC-a Osijek stajat će, po procjenama, dvije milijarde kuna. Obnavljat će se i pruga Osijek - Virovitica, za 1,1 milijardu kuna. Tu je i Centar za gospodarenje otpadom Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, vrijedan 500 milijuna kuna. U planu je i rekonstrukcija Zračne luke Osijek za 395 milijuna kuna. Gradnja gospodarskog centra u Osijeku, nadalje, projekt je od 354,8 milijuna kuna.
- Kada sam govorio o osnaživanju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, govorio sam upravo o ovakvim konkretnim projektima, jer mi ih pripremamo, no za realizaciju su nam potrebna sredstva EU. Osnažen je i unaprijeđen projektima od vitalne važnosti za razvoj gospodarske aktivnosti na našem području. Projekti na području Osječko-baranjske županije kapitalni su projekti koje ne možemo ostvariti bez suradnje s nacionalnom razinom i koristeći europske fondove. Gradnja Regionalnog distribucijskog centra i Gospodarskog centra kao i Strateški projekt revitalizacije brownfield područja Olta u Osijeku za cilj imaju osigurati poljoprivrednu i gospodarsku infrastrukturu. Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke, obnova željezničkog kolodvora Osijek i rekonstrukcija pruge Osijek - Virovitica, uz puni profil autoceste Koridora Vc, stvorit će prometne preduvjete za razvoj gospodarstva. Tu je i niz drugih projekata koji će poboljšati kvalitetu života na istoku Hrvatske, a najvažniji od njih svakako je projekt izgradnje novog KBC-a kojemu gravitiraju stanovnici svih pet slavonskih županija - komentira osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
- Važno je napomenuti i izmjenu statističkih regija, što će sada biti puno pravednije te će indeks razvijenosti Slavonije i Baranje biti realan, čime će nam se omogućiti bolja apsorpcija sredstava iz fondova EU - zadovoljan je Anušić.
GALERIJA 11. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Našicama
Gradit će se i Centar za gospodarenje otpadom Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije za 350 milijuna kuna. Gradnja i opremanje sušionice povrća u Virovitici vrijedna je 225,8 milijuna kuna. Vukovarsko-srijemska županija dobit će svoj Transportno-logistički centar za 183,7 milijuna kuna, a na tom će se području i istraživati te eksploatirati geotermalni potencijal, za što bi se trebalo povući 180 milijuna kuna.
- Većinom se ipak radi o infrastrukturi i javnim investicijama, koje i inače prevladavaju u trošenju novca iz EU, a ne bih rekao da je to pravi smjer. Željezničke pruge treba obnoviti, to je točno, međutim, neke su se zemlje odlučile na korištenje i javno-privatnih partnerstva za tu svrhu pa je, recimo, u Francuskoj većina željezničkih pravaca financirana privatnim novcem jedne francuske građevinske grupacije. U Italiji je vrlo slično. Mi imamo primjer privatnih partnerstva s državom u autocestama i zračnim lukama, a bojimo se obnoviti željeznice na isti način, što mi jednostavno nije jasno. Slavoniji kronično nedostaju radna mjesta, a dosadašnji projekti cestogradnje i željeznice pokazuju da je njihova multiplikacija na održiva radna mjesta vrlo slaba, gotovo nikakva - kaže, pak, ekonomist dr.sc. Damir Novotny.
Dodaje da su gotovo sve tvrtke koje su gradile autoceste, poput Osijek-Koteksa ili osječke Gradnje, otišle u stečaj ili su u postupku predstečajne nagodbe.
- Tako zapravo u području željezničke infrastrukture nemamo građevinskih tvrtki koje bi mogle realizirati takve projekte, to uglavnom rade ili Talijani ili Turci ili Austrijanci, pa imamo problem da se time ne otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj, nego u Italiji, Turskoj ili Austriji. Dakle, to jednostavno nema multiplikacije na ono što je ključna potreba Slavonije, a to su radna mjesta. Ona mogu doći isključivo i jedino iz privatnog sektora, ne iz državnoga, i na razini lokalne samouprave, što je vrlo važno. Lokalna samouprava mora investirati ne u makro, megalomanske projekte, već u mikroinfrastrukturu koja poboljšava kvalitetu života i omogućava povratak ljudima. To su teme koje su trebale biti naglasak u Projektu Slavonija - stava je Novotny.
Kronični nedostatak radnih mjesta
Jako je važno, nastavlja Novotny, da bude poticana prerađivačka industrija, poput mljekarstva, a fascinantno je, ističe, da u Baranji nema nijednog mlina.
- Svi ovi projekti zapravo su na razini središnje države. Željeznica je državna, bolnice su državne, i opet ne vidim, primjerice, zdravstveni turizam. Bušenje prirodnih sirovina dugoročno će možda imati neki utjecaj na energetsku strukturu, ali na radna mjesta u kratkom, srednjem roku neće imati - zaključuje ekonomski stručnjak.
Opet javni projekti... Sigurno da željeznica ima smisla i slično, no da bi se Slavonija razvila treba razviti privatni sektor, a ne javni. Pa javni sektor je apsolutno najveći problem u Hrvatskoj, a opet se ulaže uglavnom u njega... A ništa, može se ponoviti samo isto - ukinite parafisklane namete, pojednostavnite poslovanje, smanjite poreze, smanjite birokraciju... Zemlja smo s navišim udjelom poreza u proizvodnji u EU, imamo najviši udio poreza u BDPu među tranzicijskim zemljama, među najvišim nametima na plaće itd... Bilo bi lijepo vidjeti da političari rade nešto po pitanju smanjenja toga, a ne samo na jačanju javnog i parafiskalnog sektora...