Vrijednost proizvodnje u akvakulturi zadnjih desetak godina kontinuirano raste, kao i količina proizvodnje, čulo se na otvaranju trodnevne 14. međunarodne konferencije o akvakulturi u organizaciji HGK u Vukovaru. Iako smo zemlja s velikim vanjskotrgovinskim deficitom, kad je u pitanju uvoz hrane, s proizvodima ribarstva, uzgojenom te prerađenom ribom, redovito pak ostvarujemo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Izvoz je u 2022. porastao za 49% u odnosu na pretpandemijsku 2019.
- Lani smo izvezli ribe i ribljih proizvoda za 312 milijuna eura, a uvezli za 247 milijuna - rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, ističući kako se bilježi i stalni rast zaposlenosti te investicija. Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura podsjetio je na Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. vrijedan 88,4 milijuna eura. Podrazumijeva povećanje godišnje količine proizvodnje za 30%, vrijednosti primarne proizvodnje za 20% te dodane vrijednosti u preradi proizvoda za 35%. Ipak, unatoč optimizmu, pred sektorom akvakulture izazovna su vremena. Lanjsku godinu obilježio je rast cijena sirovina i energije, te početak rasta kamatnih stopa.
- Kako je akvakultura industrija s iznimno dugim proizvodnim ciklusom, većina inflatornog udara dolazi u 2023. Istovremeno, svjedočimo padu kupovne moći potrošača. Iako neupitno, nužno dizanje cijena stoga je prilično ograničeno. Volumeni za 2025. nasađuju se sada, a u ovim uvjetima i povećanje proizvodnje predstavlja veliko opterećenje i ogroman rizik - komentirao je situaciju u sektoru Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik uprave Cromarisa.
VIDEO Jedan od 10 najtraženijih poslova nitko ne želi raditi: 'Svi misle da mogu, ali to nije tako'
