Intervju Kolinde Grabar-Kitarović za austrijski Kleine Zeitung, u kojem je predsjednica Hrvatske, između ostaloga, govorila o svojim negativnim iskustvima života u SFRJ, izazvao je brojne reakcije u hrvatskoj javnosti. Mnogima je za oko zapeo dio u kojem je govorila o navodnoj nestašici određenih namirnica u socijalističkoj Jugoslaviji.
– Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati idućeg tjedna – rekla je, između ostalog, predsjednica.
Portal Faktograf analizirao je intervju, uključujući i navode o jogurtu i kruhu. Tako prenose podatke iz časopisa Mljekarstvo iz veljače 1975. godine, iz članka Organoleptička kvaliteta jugoslavenskih jogurta i drugih fermentiranih mlijeka autora Dimitrija Sabadoša i Branke Rajšić, u kojemu se navodi kako je Jugoslavija imala bar 85 različitih vrsta tekućih, čvrstih i voćnih jogurta i kiselih mlijeka, ovčjih i kravljih, ali i acidofilnih mlijeka i kefira.
– Njezina sjećanja kao kupca mogu biti iz vremena od polovice 70-ih do kraja socijalizma, dakle uključuju zlatno doba standarda s kraja 70-ih i jaku krizu u prvoj polovici 80-ih. U toj krizi bilo je nestašica, koje su se lokalno mogle različito odražavati pa bi njezina sjećanja mogla biti relevantna za neke mikrolokacije – rekao je povjesničar Igor Duda, autor knjige “Pronađeno blagostanje – Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih”.
– Moglo se dogoditi da se u nekoj općini prodaju samo proizvodi lokalne mljekare pa je ponuda ovisila o njezinu asortimanu, ali i o tome što je neki mali trgovac uopće naručio. Bilo je pritužbi da trgovci ne koriste cijelu paletu proizvoda. Moglo se to u nekom malom dućanu dogoditi i s raznim vrstama jogurta, dakle mogli su to biti jogurti samo jedne mljekare i samo određenih okusa. Međutim, na razini cijele zemlje – jogurta je bilo, raznih proizvođača, vrsta i okusa. Samo su tekući jogurti došli poslije – dodao je.
Duda je komentirao i navode o kruhu.
– Vlast nije sjedila u dućanu i bilježila koliko je tko kupio kruha, niti su u tom vremenu postojali ikakvi bonovi za prehrambene artikle. Međutim, trgovci su mogli brinuti o nabavljenoj količini, što je i logično – rekao je Duda.
Predsjedničine izjave komentirao je i njezin prethodnik Ivo Josipović.
– Kad sam prvi put čuo te teze, mislio sam da je to šala, da je News Bar. Međutim, ona je ozbiljna. To što je rekla ne odgovara onome što smo proživjeli. To su potpune neistine i krivotvorenje povijesti. No te tvrdnje nisu izrečene samo zbog krivotvorenja povijesti nego i radi mijenjanja budućnosti. Pročitamo li njezinu biografiju, vidimo da joj u tom strašnom sustavu nije bilo tako loše, išla je u Ameriku, sigurno nije živjela u tamnici. Ovo krivotvorenje povijesti u funkciji je profiliranja Hrvatske vrlo desno – rekao je Josipović za N1.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović priopćio je pak da je neugodno iznenađen ocjenom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da muslimani u Hrvatskoj žive u strahu i da je migrante teško uklopiti u islamsku zajednicu. Više čitajte ovdje.
Pogledajte video Kolinde Grabar-Kitarović u Afganistanu:
1982 godine sam imao svadbu. išao sam preko grane u mađarsku kupiti čokoladu za torte i kolače jer je nije bilo, šećer jer je bio znatno jeftiniji i ostalo čega se više i ne siječam. usput sam i natenkirao i benzin jer se isti prodavao na bonove. ( s kojima se muljalo na velikoo...)