Samo nekoliko dana nakon što je Barack Obama izabran na svoj drugi četverogodišnji mandat, još jedna svjetska velesila mijenja vodstvo.
Na 18. kongresu Komunističke partije Kine, koji danas počinje u Pekingu, na čelo ove najnapučenije zemlje i drugog po jačini gospodarstva na svijetu doći će novi čovjek. Xi Jinping zamijenit će Hu Jintaa na poziciji kineskog predsjednika i glavnog tajnika KP Kine. Ovakvi paralelni izbori dvaju predsjednika gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta u razmaku od samo nekoliko dana događaju se tek svakih dvadeset godina jer američki birači izlaze na birališta svake četvrte godine, dok kineski komunisti svoje lidere mijenjaju jednom u desetljeću.
Škrti podaci
Odnosi Kine i SAD-a imaju golemo značenje ne samo za ove dvije zemlje nego i za ostatak svijeta.
– Kina i SAD su u međusobnoj ovisnosti. S jedne strane Peking kupuje američke obveznice, s druge strane SAD je veliko tržište za kineske proizvode i neke drastične promjene u odnosima dviju zemalja ovome trenutku ne treba očekivati. Dok god svjetski kapitalizam djeluje na način kako djeluje danas, odnosi će ostati isti – kaže analitičar dr. Tvrtko Jakovina.
Iako je novi kineski predsjednik relativna nepoznanica za zapad, Obama i Xi Jinping već su se susreli u Washingtonu početkom godine. Xi je, kao potpredsjednik Kine, posjetio SAD, u prvom redu pripremajući se za poziciju vođe zemlje, poziciju koju će obnašati sljedećih deset godina. Kao potpredsjednik Xi je proputovao 50 zemalja svijeta, znatno više nego što je prošao Hu Jintao u vrijeme dok se prije deset godina spremao preuzeti vlast. Unatoč tome, podaci o Xi Jinpingu vrlo su škrti. Zna se da je sin komunističkog veterana Xi Zhongxuna, da je studirao kemiju, no da se cijeli život, još od rane mladosti, bavi isključivo politikom. Za člana politbiroa KP Kine izabran je 2007., a gotovo istovremeno povjerena mu je i organizacija Olimpijskih igara koje su se održale godinu potom. Smatra se da ima bliske veze u kineskoj vojsci te da je vrlo utjecajan među generalima, što nije činjenica koju treba zanemariti u trenutku dok Kina planira jačati svoj utjecaj na Tihom oceanu, području kojim ratna mornarica SAD-a sada suvereno dominira.
Ocean im nije prioritet
– Kina danas posjeduje jedan nosač zrakoplova, no oni su miljama daleko od toga da budu stvarna konkurencija američkoj vojnoj sili na Tihom oceanu. Postoje određena krizna područja, u ovome trenutku napeti su odnosi s Japanom, no Tihi ocean zasigurno nije prva briga Kineza. Oni u ovome trenutku ne graniče ni s jednom potpuno prijateljskom zemljom na svojim kopnenim granicama, i zasigurno im je puno važnije uspostaviti stabilnu situaciju na kopnu nego na moru – kaže dr. Jakovina.
Ipak, kako će se odnosi između dviju ekonomskih i vojnih velesila razvijati pokazat će tek godine koje su pred nama.
Pa kakvi su izbori ako se vec zna koce bit izabran?