Kandidat za glavnog državnog odvjetnika Dražen Jelenić dobio je jednoglasnu podršku saborskog Odbora za pravosuđe koji mora dati mišljenje o njegovu imenovanju. Prije jednoglasne potpore, zastupnici su gotovo dva sata ispitivali Jelenića o njegovim planovima, tražili njegove ocjene rada, ali i željeli više detalja o pojedinim istragama (koje im nije mogao dati jer ne smije o njima govoriti).
– Ja sam dijete Državnog odvjetništva, mislim da to nije ništa loše. Cijeli vijek radim i učim od starijih kolega i zahvaljujem svima koji su mi bili mentori, a jedan od zadnjih bio je Dinko Cvitan – kazao je na početku sjednice Odbora za pravosuđe Jelenić kojemu je cilj, tvrdi, nastaviti put razvoja DORH-a, ali i revitalizirati odnos DORH-a i krim-policije.
– Svjestan sam percepcije javnosti. Percepcija se mijenja radom i to rješavanjem predmeta iz gospodarskog kriminala, korupcije, ratnih zločina – rekao je uvodno Jelenić.
SDP-ova Peđu Grbina zanimalo je kako Jelenić gleda na mandat svog prethodnika Dinka Cvitana, koji završava 24. travnja.
– Rad kolege Cvitana ocjenjujem kvalitetnim, mi smo bili suradnici i svaka druga ocjena značila bi da i sebe ocjenjujem lošim – uzvratio je Jelenić koji se osvrnuo i na USKOK koji trenutačno vodi vršiteljica dužnosti Tamara Laptoš. Podsjetimo kako baš glavni državni odvjetnik imenuje šefa USKOK-a, a Cvitan je, s obzirom na kraj svoga mandata, Laptoš imenovao samo vršiteljicom dužnosti.
– Mislim da je taj njegov čin bio vrlo korektan prema onome tko će ga naslijediti. Novi glavni državni odvjetnik mora imati mogućnost imenovati osobu za koju smatra da može raditi posao – rekao je Jelenić, koji je poslije novinarima rekao i kako tek treba sjesti s Laptoš i porazgovarati prije nego što odluči hoće li ona dobiti još jedan mandat.
Grbina je zanimalo i kako Jelenić gleda na odnose s medijima, na što mu je on uzvratio kako mora biti prostora za suradnju s medijima.
– Sjećam se 90-ih godina kada je DORH bio zakopčan do grla i nije se mogla dobiti nijedna informacija. Stvara se dojam da prijave stoje u ladicama, a mi toliko ladica nemamo – objasnio je Jelenić.
Nakon što preuzme novu dužnost, prioritet će mu prvih dana biti da sjedne sa svim kolegama, ne da ih upozna jer se znaju, već da odrede prioritete rada.
– Svom prethodniku Dinku Cvitanu, koji će mi biti zamjenik, trebam dati mjesto i zadaće s obzirom na iskustvo koje ima – najavio je Jelenić.
Progovorio je i zbog opterećenosti DORH-a poslom te kao primjer izdvojio slučaj kojim se bavi zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo, odnosno istragu u slučaju Agrokor
– Na njemu su angažirani gotovo svi zamjenici glavnog državnog odvjetnika. Koliko je velik taj slučaj govori i to da bi samo za presnimavanje dokumentacije koncerna i 76 povezanih društava trebalo dvije godine – tvrdi Jelenić. Na pitanje zašto je DORH tek 2017. krenuo s istragom u slučaju Agrokor, Jelenić je objasnio da je istraga pokrenuta kada je prikupljena kritična količina podataka.
– Zašto ih nije bilo ranije, ne mogu vam reći. Jednako bi tako i u drugim slučajevima bila pokrenuta istraga kad se skupi kritična količina podataka – uzvratio je Jelenić.
Komentirajući pitanja o procesuiranju ratnih zločina, rekao je kako bez sinergije onih koji prikupljaju dokaze i istražuju nema rezultata.
– Osiguravaju se dokazi za budućnost. Tamo gdje nemamo poznatog počinitelja, a nađemo svjedoka, uvijek ispitujemo svjedoka da imamo spremno sve kad policija otkrije počinitelja – kaže Jelenić.
Za zamjenika državnog odvjetnika, objasnio je, predložio ga je državnoodvjetnički kolegij, a pogotovo tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, a imenovalo ga je Državnoodvjetničko vijeće.
Marko Vučetić iz kluba Mosta želio je znati hoće li Jelenić odustati od paradigme za koju se zalagao Cvitan, a to je oslobođenje lokalnih sredina od lokalnih šerifa.
– Što se tiče paradigme, ne samo lokalni šerifi nego i tolerancija prema bilo kojoj korupciji, bila ona na lokalnoj i državnoj razini, za DORH nije prihvatljiva. Svi bismo htjeli da se kazneni progon započne i dovrši. Kad dugo traje, svi se pitaju zašto toliko dugo traje i pitaju se o kvaliteti dokaza – odgovorio je Jelenić.
Branimir Bunjac iz Živog zida pitao je Jelenića je li bilo pokušaja utjecaja politike na rad DORH-a, na što je Jelenić rekao da nije, barem koliko je njemu poznato.
– Prema tom načelu radim 25 godina. Ne da nije bilo utjecaja politike, nego ni bilo kojeg drugog utjecaja osim utjecaja dokaza na moj razum i znanje da mogu zaključiti ima li nešto u predmetima ili nema. Inače, DORH ne kalkulira s osobama i vremenima, a to što se neki postupci povezuju s događajima od političke važnosti, to se ne može izbjeći. Iduće su godine europski izbori, bili su lokalni izbori, stalno se nešto u političkom životu događa – dodao je Jelenić.
HDZ-ova Marka Šimića zanimalo je koliko bi mogla trajati istraga u slučaju ekoincidenta u Slavonskom Brodu.
– Kaznena djela ekološke naravi vrlo su složena jer uključuju dokazivanje uz pomoć različitih stručnjaka, tu su geolozi, kemičari... Kod velikih ekoloških katastrofa, slično kao kod ratnih zločina, postoje neposredni počinitelji, ali i zapovjedna odgovornost. Treba utvrditi tko je odgovoran. Radi se o kompleksnim predmetima, a kod rada DORH-a ovisi i o tome koliko je kvalitetan materijal koji se dobije od policije – objasnio je Jelenić.
Nakon Odbora i Sabor će na plenarnoj sjednici danas raspraviti prijedlog o imenovanju ovog kandidata, koji je došao u posljednji trenutak s obzirom na to da mandat Cvitanu ističe idući tjedan. Sabor će sutra glasovati o njemu, a iz Mosta su već najavili da će biti suzdržani.
Podsjetimo, Jelenić je rođen 1966. u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet, nakon čega se zaposlio kao vježbenik u Službi društvenog knjigovodstva i u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Karijeru nastavlja u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kao državnoodvjetnički savjetnik i zamjenik općinskog državnog odvjetnika. U Općinskom državnom odvjetništvu u Samoboru radi kao vršitelj dužnosti državnog odvjetnika, nakon čega se kao zamjenik državnog odvjetnika zapošljava u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
Od 2003. do 2008. godine radi u DORH-u u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb, kao zamjenik ravnatelja USKOK-a i voditelj Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage. Od 2008. do 2011. kao županijski državni odvjetnik radi u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a rad nastavlja kao zamjenik Glavnog državnog odvjetnika.
Pa u tome i jest problem. U državi u kojoj buja kriminal, korupcija, nepotizam i svekolika pljačka, u državi u kojoj pravosuđe uopće ne postoji, za državnog odvjetnika dolazi lik iz sustava, potrčko dosadašnjih državnih odvjetnika, nositelja upravo takvog sustava. Dijete državnog odvjetništva? A gdje su ti rezultati, junačino? Koliko si podigao optužnica za gospodarski kriminal, koliko si političara strpao u zatvor, koliko si procesa dobio? Imali smo crno na bijelo javno priznanje da je vijeće Milorada Pupovca plaćalo glasovanje na izborima...gdje je optužnica, junačino?