Hrvatska se uspješno približava Europskoj uniji, a za ostale države u regiji "motor" napretka mogla bi biti Srbija kao najveća država zapadnog Balkana, izjavio je Jelko Kacin, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu u kojemu djeluje i kao izvjestitelj o napretku Srbije, prenosi u srijedu slovenska novinska agencija STA.
Govoreći u utorak navečer o eurointegracijskim procesima u regiji na predavanju što su ga u Ljubljani organizirali Centar Europa i Ljubljanski institut za balkanska i bliskoistočna pitanja, Kacin je rekao da se zapadni Balkan može podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu, po njegovim riječima, predstavlja Hrvatska, koja uspješno pregovara s Europskom unijom i najbliža je članstvu.
No, Kacin je bio i prilično kritičan prema hrvatskoj Vladi, podsjećajući na slučajeve zastoja u pregovorima oko proglašenoga Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu (ZERP) i sadašnji zastoj zbog slovenske rezerve da neki materijali za pregovore "prejudiciraju" granično pitanje.
Kacin je rekao da je, kao i u slučaju ZERP-a, hrvatska Vlada zapravo sama usporila pregovore, te da bi iz pregovaračkih stajališta koja je poslala u Bruxelles "morala povući dijelove koji se mogu upotrijebiti kao prejudiciranje buduće granice između Slovenije i Hrvatske".
Isto tako, govoreći o ZERP-u, koji je predstavljao problem za pregovore početkom ove godine, Kacin je rekao da je premijer Sanader "svjesno ušao u taj rizik" želeći osnažiti svoju poziciju uoči parlamentarnih izbora prošle godine.
- Na Balkanu se pokazalo da nijedna prečica nije dobra - rekao je Kacin. Po njegovim bi riječima Srbija svojom pozicijom i kapacitetima mogla djelovati kao motor približavanja drugih država zapadnog Balkana prema Europskoj uniji, ali bi, ako to ne iskoristi, mogla postati i glavna prepreka eurointegracijskih procesa u susjedstvu.
Pritom je Kacin kritički ocijenio da srbijanska vlada ima druge važnije prioritete, a ne Europsku uniju, te da je Srbija "traumatizirana" pitanjem Kosova.
Kad je riječ o Kosovu, procijenio je Kacin, prema "najmlađoj europskoj državi" treba kombinirati "zdravu mjeru razuma i odmjerenu dozu pritiska" jer bi prevelik pritisak na Kosovo mogao dovesti do političkih promjena koje bi stanje na Kosovu radikalizirale, a uz to bi se radikaliziralo i stanje u Srbiji.
(Hina)
