Malo je stvari po kojima je Bosna i Hercegovina na samom vrhu svijeta. Nažalost, zagađenost zraka u velikim gradskim centrima u BiH višestruko je iznad dopuštenih graničnih vrijednosti, što je veliki problem posebno u zimskim mjesecima. Mjerenja koja obavljaju uređaji na objektima američkih veleposlanstava diljem svijeta pokazuju da je Sarajevo vrlo često najzagađenija metropola na svijetu.
Vozni park star 20 godina
Iako bosanskohercegovački stručnjaci osporavaju relevantnost tih mjerenja, činjenica je da ni podaci s domaćih mjernih postaja ne pokazuju puno bolje stanje. Uz to, zagađenost je vidljiva i golim okom, a koncentracija otrovnih tvari u zraku tolika je da se stvara posebno gust sloj smoga, zbog kojeg se svakog tjedna u sarajevskoj tračnoj luci mora otkazati veći broj polijetanja i slijetanja zrakoplova.
Iako ni ovih dana situacija nije puno bolja, najkritičnije razdoblje bilo je sredinom prosinca, kada su lokalne vlasti razmatrale niz radikalnih mjera uključujući i zabranu vožnje u središtu grada te potpuno isključivanje starijih vozila iz prometa, ali i obustavu nastave u školama te skraćivanje radnog vremena. Stručnjaci upozoravaju da problem prekomjerne zagađenosti zraka u Sarajevu nije nov, ali da su određeni procesi u posljednjih 20-ak godina dodatno pogoršali situaciju. Uzroke zagađenosti svakako treba tražiti u nepovoljnu geografskom položaju Sarajeva, jer grad je smješten u kotlini i sa svih strana zatvoren brojnim planinama. Za Sarajevo je specifična i temperaturna inverzija koja dodatno pogoduje zagađenju. Ipak, to nije bilo toliko izraženo sve dok u zapadnom dijelu Sarajeva, duž korita rijeke Miljacke, u poslijeratnom razdoblju nisu sagrađena nova stambena naselja, čime je prirodno strujanje zraka znatno reducirano. Arhitekti upozoravaju da se pri planiranju gradnje novih naselja nije vodilo računa o ovom problemu i mogućim posljedicama.
Procjene govore da su za prekomjerno zagađenje zraka u Sarajevu, ipak, najodgovornija stara vozila i način zagrijavanja stambenih i poslovnih objekata. Naime, većina vozila u BiH starija je od 15 pa i 20 godina, a uglavnom ih pokreće dizelsko gorivo te ni na koji način ne zadovoljavaju europske ekološke standarde. Kada se tome doda i da je gradski promet u Sarajevu nefunkcionalan, da cestovna infrastruktura ne može podnijeti sve veći broj vozila, što dovodi do svakodnevnih prometnih gužvi u skoro svim dijelovima grada, jasno je da se u zraku nakupljaju velike količine otrovnih čestica.
Drugi veliki uzročnik zagađenosti zraka čvrsta su goriva koja velik broj kućanstava u Sarajevu koristi za grijanje. Plin kao energent koristi se za zagrijavanje najurbanijih dijelova grada, a samo manji dio naselja koristi i zajedničke toplane. Međutim, najveći broj privatnih stambenih objekata, a takvih je u Sarajevu znatno više nego u većini drugih europskih glavnih gradova, koristi ugljen i drvo kao izvor topline. Zbog razlike u cijeni prelazak na plin, električnu energiju ili neke alternativne energente nije realno očekivati bez znatnijeg državnog subvencioniranja. Upravo taj dio problema kad je riječ o zagađenosti Sarajeva već godinama uporno ističe i klimatolog Martin Tais.
– Potrebno je izbaciti ugljen iz grada Sarajeva, ubrzati promet, ali i voditi računa o vozilima koja su prosječne starosti 18 godina. Jednostavno, vlada mora napraviti strategiju i izvedbene godišnje planove te u svakom godišnjem proračunu planirati najmanje od 10 do 20 milijuna KM za rješavanje pitanja prelaska grada (i života u njemu) na alternativna goriva – smatra Tais.
Korištenje čvrstih goriva i stara vozila veliki su uzročnici zagađenosti i u drugim gradovima BiH. Najviše se govori o Sarajevu, ali podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine pokazuju da je nerijetko zagađenost zraka još veća u Tuzli, Zenici, Lukavcu, Živinicama, Ilijašu te i nekim drugim manjim gradovima u BiH. Svima njima zajedničko je što u neposrednoj blizini imaju velika industrijska postrojenja koja nemaju odgovarajuće pročistače.
U Tuzli je, primjerice, termoelektrana smještena svega nekoliko kilometara od samog središta grada, dok je u Zenici željezara doslovno u samom gradu. Posljedice ovakvog stanja na zdravlje ljudi su dramatične. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je na drugom mjestu po stopi smrtnosti zbog zagađenosti zraka, a jedino Sjeverna Koreja ima veću stopu smrtnosti u svijetu. Službeni podaci govore o dramatičnom rastu broja pacijenata s respiratornim problemima u Sarajevu, ali i drugim spomenutim gradovima u BiH. Naravno da BiH nije iznimka jer prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od posljedica zagađenog zraka u svijetu umire godišnje više od sedam milijuna ljudi, što znači da je zagađenje zraka krivo za svaku osmu smrt u svijetu.
Država bez ovlasti
Lokalna istraživanja pokazuju da je utjecaj sitnih čestica u zraku na smrtnost u Zenici u proteklih nekoliko godina iznosila nešto više od 17 posto. S druge strane, prema informaciji iz kliničko-bolničkog centra u Tuzli, u 2017. godini na području Tuzlanske županije od raka pluća umrlo je 280 ljudi, od kojih je većina iz Tuzle i Lukavca. Svjetska zdravstvena organizacija još je 2012. objavila da je u BiH od izravnih posljedica zagađenja zraka umrla 231 osoba, što je u to vrijeme bilo najviše u Europi. Domaći zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se situacija od tada do danas sigurno još i pogoršala. Zbog toga je još veći problem to što Bosna i Hercegovina nema strategijskog ili sustavnog odgovora na problem prekomjerne zagađenosti zraka. Jedan od razloga komplicirani je državni ustroj, gdje su ovlasti za mnoge mjere koje bi trebalo poduzeti podijeljene između entitetskih, županijskih i općinskih institucija. Državna razina vlasti nema skoro nikakve ovlasti, što znači da bi se bilo kakvu aktivnost koja bi obuhvaćala cijelu državu moralo koordinirati s nižih razina. U situaciji kada je BiH preplavljena ozbiljnim političkim temama i kada ni nakon tri mjeseca od izbora nisu uspostavljene nove institucije vlasti, nerealno je očekivati bilo kakvu državnu reakciju.
Određene mjere najavljene su na lokalnoj razini, a slično je bilo i prethodnih godina, ali na problem prekomjerne zagađenosti zraka zaboravilo se s prvim ljepšim proljetnim danima. U međuvremenu, građani se “tješe” (crnim) humorom, npr. šalom da kada Sarajliju u tuđini uhvati nostalgija, stavi glavu uz auspuh automobila da bi osjetio „miris“ rodnog grada.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Nekad su se tako salili na racun Zenicana. Kao, dosla grupa Zenicana na izlet na Vlasic, jednom pozlilo, stavili ga do auspuha autobusa i on je dosao k sebi.