Ovotjedni britanski izbori nedvojbeno su potvrdili izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Novi-stari premijer Boris Johnson ima mandat učiniti sve što želi, provesti Brexit bez dogovora ili progurati govor kroz Parlament, u kojem sada ima više nego komotnu većinu.
Rezultati ovih izbora su iznimno važni za hrvatske predsjedničke izbore. Potresi i izazovi koji predstoje zahtjevaju iskusnog predsjednika ili predsjednicu s međunarodnim ugledom kao sukreatora vanjske politike, kao i osobu koja će moći uspješno surađivati s Grlić-Radmanovim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.
Brexit će pred Hrvatsku, kao predsjedavajuću zemlju Europske unije u prvoj polovici staviti niz složenih vanjskopolitičkih izazova. Brexit mora riješiti pitanje Sjeverne Irske, kojoj je jačanje integracije Europske unije donijelo dvadeset godina predaha od krvavog terora, a koji bi se ponovnim podizanjem “tvrde” granice mogao vratiti. Jačat će pozivi katolika za ujedinjenjem cijelog irskog otoka - socijaldemokrati Sjeverne Irske koji traže upravo to povratili su svoja dva mjesta u Parlamentu - kao i otpor protestanata. Negdje u okrugu Armagh netko će možda već ovog vikenda ispod štaglja iskopati svoj sanduk sa strojnicama i crnim fantomkama.
Napetosti će biti i oko Škotske, u kojoj je Škotska nacionalna stranka uzela 49 od 59 mandata jer se zalaže za ponovni referendum o neovisnosti. Johnson je već rekao - ne! Borba se nastavlja.
To je samo dio problema koji su u četvrtak ispali iz Pandorine kutije. Britanski izbori potvrdili su nam da se američki predsjednik Donald Trump ne libi i otvoreno miješati u unutarnje političke procese drugih, pa i prijateljskih zemalja. Sada je već očito da Trump prezire svaki oblik međunarodne suradnje i integracija jer ih smatra prijetnjom američkoj trgovinskoj i svakoj drugoj moći. Međunarodne integracije najviše donose upravo malim zemljama poput Hrvatske i naša vanjska politika morat će oprezno pred Washingtonom braniti teško stečene pozicije u EU i NATO savezu, istodobno poštujući kvalitetne bilateralne odnose. Obraniti integracije ključne za opstanak četiri milijuna Hrvata u svijetu u kojem smo brojni poput predgrađa Šangaja, a ne ugroziti procese poput programa američkih visokotehnoloških donacija našim Oružanim snagama te skorog ukidanja viza bit će ključan izazov predstojeće godine.
VIDEO Sučeljavanje Ivan Anušić, Mate Mijić i Dražen Dizdar - Anušić: Škoro je trebao biti ovdje '91. Mijić: Je li i Dražen Petrović trebao?
Ne miruju ni Peking i Moskva. Sve veći interes Kine za ulaganjima u Hrvatskoj može donijeti gospodarstvu dugo očekivani poticaj za ozbiljniji rast, ali ne smije otvoriti vrata potencijalnom Trojanskom konju koji bi naštetio ukupnom interesu Europe ili izazvao Washington na negativnu reakciju zbog jačanja njihovog globalnog rivala.
Upravo kalendarski počinje zima. Nitko s današnjom klimom ne može predvidjeti kakva će biti, može biti natprosječno topla ili hladna. A hladna zima nosi veću potrošnju plina u Europi te priliku za Moskvu da odigra svoje adute povećanjem cijena, pritiscima na Ukrajinu i drugim metodama koje smo viđali ranijih godina. Moskvi na ruku može ići i eventualno pogoršanje stanja oko Irana ili jačanje pobune u Jemenu. Igre s Moskvom nije lako igrati iz ureda na Pantovčaku koji se grije plinom iz ruske stepe.
Ovi ključni izazovi vezani uz Brexit i tri svjetske sile samo su dio vanjskopolitičke slike pred nama. Treba još i balansirati na osovini Merkel-Macron, tražiti zajedničke interese s tranzicijskom EU i, vjerojatno najteže od svega, surađivati s našim najbližim susjedima. U ovom trenutku izabrati predsjednika bez vanjskopolitičkog iskustva i kompetencija bio bi krajnje nepromišljen čin.
od svega ovog jedino što mi s sviđa i što me zanima je mogućnost ujedinjenja Irske