Kad se oko 480. godine u Nursiji rodio sveti Benedikt, nitko nije mogao ni pretpostaviti da se u ovom tek rođenom djetetu krije budući osnivač strogog benediktinskog reda, koji je svojom glasovitom knjigom „Pravila“, odredio značenje i ustroj katoličkih redova sve do danas. Jer okolnosti rođenja tog budućeg isposnika i velikog reformatora iz bogate rimske patricijske obitelji potpuno su se razlikovale od male štalice u kojoj je na svijet došao mali Božić. Pa ipak, kad je stasao, Benedikt se odlučio za svećenički poziv i otišao u Rim na naukovanje, sretan što će se uskoro naći u Vječnom Gradu pod ključevima Svetoga Petra.
No, onakav ćudoredan kakav je bio, umjesto da se našao u istinskom središtu kršćanstva zapadnog svijeta, zatekao je grad u potpunom moralnom i duhovnom rasulu, u kojem su prednjačili upravo svećenici mnogi od njih pravi bludnici, ispičuture i povrh svega žderonje najgore vrste. Pa kad mu se nakon jedne takve gozbe smučio svijet koji ga je okruživao, utekao je kažu do nekog jezera i dugo se oporavljao od onih grešnih jestvina, koje su bile poslužene tog davnog dana, kažu, baš nekako oko našeg došašća i Božića, za trajanja kojeg su se još u skladu s drevnim rimskim Saturnalijama, kršteni zajedno s još poganim Rimljanima, podavali svakojakim opačinama. Pa dok je tako jedva dolazio sebi do jezera se neopazice prikrade neka prelijepa djevojka i tijelo i duša Božjeg sluge u tren je planula nezaustavljivim žarom. Na sreću uto ga je pogodila zraka nebeske milosti i „on sa sebe svuče svu odjeću i baci se u šikaru punu trnja i kopriva tako da je uskoro bio sav pokriven ranama. Bio je spašen pred izazovima Sotone i grijeha!“ Već 529. sa skupinom svojih sljedbenika osnovao je slavni samostan Monte Cassino i ondje ostatak života posvetio služenju Sina Božjega, podučavajući redovnike skrušenosti i vjeri i pišući svoja „Pravila“, po kojima će se u budućnosti svi redovnici morati vladati, a posebno se pridržavati njegova učenja o postu koji se odnosio na sve svete dana, pa tako i na noć uoči Kristova rođenja.
Pa ipak ma koliko bila stroga Benediktova pravila, slavljene Badnjaka i Božića u njegovo vrijeme nije imalo značenje kakvo ima danas premda se sam ritual po onodobnim nepouzdanim kronikama, već održavao sredinom II. stoljeća u Antiohiji, a kada je u IV. stoljeću kršćanstvo postalo i službena vjera carstva, i po drugim maloazijskim, onda grčkim, pa tek za Benediktova života i u zapadnim dijelovima već barbariziranog imperija. No, iako ni tada u svom obrednom smislu ovaj najveseliji od svih kršćanskih blagdana nije imao oblik kakvog poznajemo danas, Benediktova „Pravila“ odnose se i na njega, pogotovo u podioku o posnim jelovnicima. Jer kako je sam zapisao u svojoj slavnoj knjizi: „Svi se moraju odreći uživanja mesa četveronožnih životinja u ovim posnim danima, svih masnoća i toplokrvne hrane, pijančevanja, lijenosti i dokolice.“ Pa slijedi čitav mali zakonik koje su namirnice, pretežito od ribe najpogodnije za svete dane, propisuju se načini njihove pripreme i, naravno, uživanja koje je moralo biti u skladu s Kristovom skromnošću i njegovim značajem tek rođenog Sina Božjega.
Tako se dogodilo da već od samog dana kad je sveti Benedikt objavio svoj neobični zakonik, svi mi i svećenici i redovnici i laici i obični vjernici čak i nevjernici, čekamo trenutak kada ćemo sjesti za badnjački stol, a pred nama se početi redati jela od ribe, ponekad toliko raskošna da se sasvim sigurno strogi Benedikt okreće u svom grobu premda kao svetac uživa u društvu Maloga Boga. Onoga čiji jednom tajni grčki monogram IHTHYS i tako znači riba, ali i njegovo istinsko ime koje možemo izvući iz njegova tajnoga ISUS KRIST SIN BOŽJI SPASITELJ. Pa slavili mi njegovo rođenje u duhu strogih „Pravila“ ili pak u skladu s našim osobnim gastronomskim i duhovnim ćudoređem.
1. BADNJAČKI NAMAZ OD RIBE
Po ½ kg fileta orade Cromaris i svježeg crnog bakalara kuhajte u vreloj vodi dok ne omekša. Ugasite vatru pa ubacite u posudu u koju ste već ulili 1 ½ dl maslinova ulja zajedno s vrlo malo riblje juhe, dodajte i 6 sitno sjeckanih režnjeva češnjaka kuhanih u mlijeku oko 10 min. Pridodajte 1 dl slatkog vrhnja i ribanu koricu ½ limuna, sok od ½ limuna, posolite popaprite i sve usitnite štapnim mikserom u glatku riblju kremu. Služite s prepečenim kruhom u koji ste utrljali češnjak.
2. SALATA OD GRANCIGULE, ŠKAMPA I SIPICA
Kuhajte u posoljenoj vreloj vodi ½ kg svježih sipica koje ste prethodno isprali te procijedili da odstranite pijesak, sve dok dovoljno ne omekšaju. Istresite ih u zdjelu procijeđene i odmah podlijte s ½ dl maslinova ulja. Kuhajte potom zajedno u vreloj vodi 3 grancigule oko 20 minuta. Izvadite ih, malo ohladite, a onda odvojite svakom najveću nogu i pustite da more i sok iscure u posudu sa sipicama. Očistite meso iz zglobova i nogu skuhanih rakova, pa izvadite i crvene koralje koje ste zatekli u utrobi kad ste digli gornji oklop grancigule. Stavite meso u posudu sa sipicama. Posebno kratko obarite 20 dag očišćenih repova od škampi i odmah dodajte salati zajedno s 1 žlicom kapara, posolite i popaprite pa prelijte s po 1 dl maslinova ulja i slatke balzamičke kvasine. Služite hladno.
3. ŠPAGETI OD KOZICA, GLJIVA I POVRĆA
Na 1 ½ dl maslinova ulja zazlatite 2 na kockice sjeckane tikvice, 4 male rajčice u kockicama, 10 dag šampinjona u ploškicama i 2 sjeckana režnja češnjaka. Kad povrće pusti vodu ubacite ½ kg repova od kozica i pustite da se zacrvene. Posolite i zaljutite s 1 malim sjeckanim feferonom, sve pomiješajte s ½ kg skuhanih i procijeđenih špageta i služite vruće.
4. HLAP NA KARDINALSKI
Hlapa od 1 kg presijecite uzdužno od glave do repa, ali tako da ostane u jednom komadu. Pecite ga prvo na strani gdje je meso, a onda na oklopa. Kad je gotov, podlijte ga s 1 dl maslinova ulja i umakom koji ste od 1 mljevene kuhane mrkve, 2 mljevene rajčice, 1 mljevene kapule, 3 zgnječena režnja češnjaka i 1 žlice kapara ugusto ispirjali na rastopljenom maslacu stalo podlijevajući s 1 dl prošeka. Po raku i umaku tada rasporedite ploške pršuta i služite odmah. Slavni blagdanski recept visoke europske kuhinje.
5. BADNJAČKA ORADA IZ PEĆNICE
Na maslinovu ulju zlatno prepržite s obje strane 3 na poprečne ploške izrezana krumpira, 4 kapule, ½ kg malih rajčica i 4 režnja češnjaka pa povrće položite u lim za pečenje po kojemu rasporedite 5 očišćenih posoljenih i popaprenih komarči ili orada Cromaris od po 25 dag, pa sve pecite u pećnici dok riba ne uhvati zlatnu koricu. Tada izvadite jelo, pokrijte pečenim kolutovima kapule, nekoliko režnjeva češnjaka, nekoliko malih rajčica koje niste upotrijebili za posteljicu na kojoj ste pekli ribu pa sve podlijte s 1 dl maslinova ulja, 1 dl bijelog vina, dodajte 1 stručak sjeckanog petrusimula ili peršina, pa gratinirajte ribu i povrće krupno ribanim tvrdim sirom. Vratite u pećnicu i pecite dok se sir ne rastopi. Služite odmah.
Pogledajte i video: Gastro vodič Adventa u Zagrebu
Benediktanci su se znali izvoditi rituale samokažnjavanja. bičevali su se do krvi. prije toga su morali naravno nešto dobro pojesti. pogotovo puno hrane bogate proteinima.