"Našim se kolegama isplatilo da su dali na prijevod i priznanje svoje diplome iz inozemstva. Raduju se da više ne moraju kao godinama ranije raditi razne pomoćne poslove. Za njih sada možemo tražiti poslove koji odgovaraju njihovoj stručnosti. Sada se jednostavno osjećaju bolje", kaže Steffen Rudolph iz tvrtke Randstad koja se bavi posredovanjem radnih mjesta na polju uslužnih djelatnosti. S ovom firmom je u međuvremenu sklopilo ugovor oko 50.000 radnika - oko 45 posto njih su takozvani pomoćni radnici.
>> Švedska traži limare, geometre, liječnike... engleski jezik dovoljan
"Prilikom prvog susreta, kada se netko kod nas želi prijaviti, tada se trudimo dobiti sve informacije vezane za kvalifikacije i kompetenciju dotične osobe. Ukoliko steknemo dojam da bi to moglo imati smisla, tada zajedno s osobom prikupljamo sve potrebne dokumente kako bi se proces priznanja diplome mogao provesti. Randstad preuzima sve troškove - ili mi sami ili uz pomoć nekog programa pomoći Saveznog ureda za rad", kaže Rudolph.
Više sigurnosti i bolje šanse sa stručnjacima
U međuvremenu ovu firmu podržavaju i mnoga mala poduzeća. Jedna od njih je firma Horst Busch Elektrotechnik GmbH iz Hamburga. Oni su primjerice preuzeli troškove priznanja diplome jednom suradniku iz Poljske, jednom iz Bugarske i jednom iz Velike Britanije. Sada sva trojca smiju raditi na gradilištu kao električari. Iako ovo zanimanje nije regulirano i samim time ne zahtijeva službeno priznanje, no spomenuta firma iz Hamburga na ovaj se način ipak želi osigurati i svojim klijentima ponuditi sigurnost i doista kvalificiranu radnu snagu. Na koncu, ipak je riječ o elektro-instalacijama i struji!
"Za određene poslove trebaju nam ipak kvalificirani radnici, odnosno, stručnjaci. U protivnom, ako bi se nešto dogodilo, osiguranja ne bi isplatila štetu. Upravo iz toga razloga ohrabrujemo naše radnike da daju na priznanje svoje diplome iz domovine", kaže Peter Kurner iz mreže IQ (Integracija putem kvalifikacije). No, na ovaj način ne razmišljaju svi poslodavci. "Neki su sretni jer ukoliko je riječ o nekvalificiranoj radnoj snazi, tada radnika ne mora platiti prema tarifi", kaže on.
Priznanje diploma se isplati
U jednom izvješću njemačkog Saveznog instituta za obrazovanje (BIBB) navodi se kako klinike i starački domovi u Njemačkoj one koji se prijave za posao i prije bilo kakvih razgovora šalju na savjetovanje o priznavanju diploma. Poslovi u zdravstvu i u njegovateljstvu su strogo zakonski uređeni i njih smiju obavljati samo oni koji imaju kvalifikaciju za to. U ovoj branši već sada postoji veliki nedostatak kvalificirane radne snage.
Ipak, teško je reći isplati li se u svim slučajevima ulaganje više stotina eura u proceduru priznavanja diploma. Ne postoje točni podaci o tome, dobiju li svi oni kojima se prizna diploma i veću plaću ili bolje radno mjesto. Jedno istraživanje koje je provela Agencija za rad pokazalo je da u svakom slučaju, kod onih radnika kojima se prizna diploma stečena u inozemstvu, za trećinu opada vjerojatnost da će biti raspoređeni na radno mjesto koje je ispod njihove razine kvalifikacije. Njihovi prihodi se povećaju za oko četvrtinu. Čak i samo djelomično priznanje kvalifikacije ima pozitivan učinak.
Još se mnogo toga mora poboljšati
Njemačka vlada, uz pomoć posebnog Europskog socijalnog fonda, će do 2018. povećavati sredstva koja se izdvajaju za savjetovanje, tečajeve jezika i dokvalifikacije stranih radnika. Marie-Louise Veddern, referentica u Odjelu za priznanje stranih diploma pri Ministarstvu obrazovanja, tvrdi da u samim poduzećima ima još mogućnosti za podršku ovom procesu. Firme bi mogle financirati dodatnu obuku svojih radnika, mogle bi im za to dati slobodne dane ili bi i same mogle angažirati nastavno osoblje za razne tečajeve.
Mnoge firme ipak sumnjaju u to da su diplome stečene u inozemstvu isto toliko vrijedne kao i one stečene u Njemačkoj. "I mi imamo iskustvo da su neka znanja koja su radnici stekli u inozemstvu zastarjela ili nepotpuna", kaže Steffen Rudolph: "Takve radnike bi mogli poslati na ona radna mjesta koja nisu toliko zahtjevna. Sve to bismo izbjegli ako se u proceduri priznavanja diploma uvede ono što se zove test kompetencije." Vlasti, naime, na osnovi priloženih dokumenata pronalaze i odlučuju o razlikama i sličnostima između školovanja ili izobrazbe u Njemačkoj i one u inozemstvu. Test kompetencije se provodi samo u rijetkim slučajevima, primjerice, kada je riječ o izbjeglicama koje više ne raspolažu dokumentima i diplomama. Naime, ovi praktični ispiti su skupi, a do sada ne postoje niti standardi prema kojima bi se ova vrsta testa mogla vršiti.
Evgenia Toliarou jedna je od onih koji se nalaze tek na početku svog puta. Diplomu pedagoga za osobe s posebnim potrebama ova je Grkinja stekla u Škotskoj. No, sada već godinu dana živi u Njemačkoj i ovdje se želi zaposliti na jednoj školi za djecu s posebnim potrebama. "Sa svih sam strana čula kako na ovom polju postoji velik nedostatak radne snage. I zato sam mislila da će biti jednostavno. No, nije bilo tako. U mnogim organizacijama gdje sam išla na savjetovanje sam već rekla - Vi ili niste znali što ja ovdje mogu sa svojom diplomom ili ste mi jednostavno dali pogrešne informacije".
>> Nekoć nije mogla pronaći posao, a danas je uspješna inovatorica
Ne želim u Njemačku, niti bilo koju europsku državu, niti ići u svijet osim kao turista. U Hrvatskoj rođeni su mi bake i djedovi, otac i majka, ja a nadam se i moja djeca. Ovdje želim steći znanje, zaposliti se i pokopati se. Odjašite više s ponudama za inozemstvo.