KAMIONI SMRTI KOJI SU ŠOKIRALI SVIJET

Kako se danas živi u prvom europskom žarištu korone

A YEAR WITH THE CORONAVIRUS - From the first case in Codogno, the red areas, Lockdown in Milan, a deserted city, people at the balconies, intensive care, queues at supermarkets and at the station, demonstrations, tampons and vaccines
Foto: Foto ©Sergio Agazzi/IPA/PIXSELL/IPA/PIXSELL
1/15
17.03.2021.
u 15:43

U tim tragičnim prvim tjednima pandemije, u ovoj regiji na sjeveru Italije je preminulo oko 4500 ljudi, napisao je jedan lokalni list.

Slike vojnih teretnih vozila natovarenih lijesovima koja su tog 18. ožujka u noćnim satima kružila kroz Bergamo na putu prema 
krematorijima u drugim talijanskim gradovima šokirale su Italiju, ali i cijeli svijet. Virus je tada u vrlo kratkom roku 'opustošio' idilični lombardijski grad – u toj mjeri da su čak i gradski krematoriji bili u potpunosti preopterećeni.

- Sam sam tijekom jednog od tih dana u ožujku u crkvi položio 76 lijesova. Bio je to apsolutno najveći broj u jednom danu. I stravičan trenutak koji me opterećuje poput kamena na grudima - sjeća se s užasom svećenik don Marco Carminati iz Crkve sv. Josipa u Seriateu, jednom predgrađu Bergama, piše DW. 

Njegova crkva i još dvije druge zgrade su tada pretvorene u – pomoćne mrtvačnice.

Svaka tri dana tada su dolazili vojnici u bijelim zaštitnim odijelima i tovarili su drvene lijesove na teretnjake i prevozili ih u druge gradove. Crkvena zvona su zvonila svaki put kad bi došli vojnici. Te su scene promatrali i mnogi žitelji bergamskog predgrađa.

Foto: FLAVIO LO SCALZO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Horor je potrajao tri tjedna, a onda je počeo opadati broj žrtava i u Bergamu. U tim tragičnim prvim tjednima pandemije, u ovoj regiji na sjeveru Italije je preminulo oko 4500 ljudi, napisao je jedan lokalni list.

Don Marco Carminati  je tada u pandemiji izgubio dva nećaka, imali su 34 i 36 godina, te jednu rođakinju (69). On zna da pandemija još nije gotova, ali godinu dana nakon najtežeg vala infekcija ipak je pun nade. 

- Naravno da je takav događaj za jednog svećenika ujedno i ispit njegove vjere. Ali razlog nije u Bogu, nego u nama, u našem stilu života, u našim odlukama. Zaboravili smo da nismo besmrtni. Podsjeća nas se na to da nismo vječni.

Prekasno je uveden lockdown

- Bio je to stravičan kaos - prisjeća je doktor Sergio Angeretti - Nismo na početku znali s čime uopće imamo posla. Svaki dan je stizalo sve više pacijenata. Sve više i više. Bilo je to nevjerojatno. I sve gore im je bilo. Umirali su. Imali smo osjećaj da smo praktički u ratu.”

Sergio Angeretti, njegovi kolege i drugo medicinsko osoblje su se borili. Kad danas govore o tim danima, kažu da bi neke stvari sigurno i drugačije napravili. Ljudi su se tada inficirali i u bolnici. 

A YEAR WITH THE CORONAVIRUS - From the first case in Codogno, the red areas, Lockdown in Milan, a deserted city, people at the balconies, intensive care, queues at supermarkets and at the station, demonstrations, tampons and vaccines
1/6

- Nakon 20 dana smo vidjeli nešto poput svjetla na kraju tunela. Polako smo počeli shvaćati kako virus djeluje u tijelu i promijenili tretman. Koristili smo i druge lijekove.

Danas se zna puno više o koroni, kaže Angeretti. I napominje da su vlasti prekasno uvele lockdown.

Pacijenti su prije godinu dana iz liječničkih ordinaciji bili vraćani u staračke domove. Uočena su brojna lokalna žarišta. Na nogometnoj utakmici u Ligi prvaka između Atalante i Valencije mnogi su se navijači međusobno inficirali i virus je proširen po cijeloj regiji.

„Mi nismo junaci"

Medicinsko osoblje u Bergamu i posvuda u Italiji primilo je brojne zahvale. 

- Ali mi nismo junaci, mi smo samo napravili ono što smo mogli i morali napraviti - kaže skromni liječnik Angeretti. No, ipak je pomalo i ponosan dok priča kako su mu pisali i državni predsjednik Sergio Mattarella i Papa. U travnju je čak pozvan na audijenciju kod Svetog oca u Vatikan.

Sergio Angeretti je o tim najgorim tjednim pandemije objavio članke u talijanskom tisku, koji su naišli na veliki odjek. U njima sam sebe opisuje kao kapetana broda koji se nađe usred nevremena – i uspije se izvući iz njega. Danas je more opet nešto mirnije, ali pandemija nije gotova, upozorava on.

Klinika danas funkcionira opet više ili manje u standardnom modusu. U bolnici „Papa Ivan XXIII” trenutno se medicinsko osoblje brine o 90 COVID19-pacijenata, 20 ih je trenutno na intenzivnoj njezi. Prije godinu dana radilo se o stotinama ljudi, svi kreveti su bili popunjeni. U pogon je stavljena i poljska bolnica, a u pomoć su tada stigli i liječnički timovi iz Rusije i s Kube.

Sergio Angeretti je iz pandemije naučio koliko je svijet tijesno povezan i kako se može bolje pripremiti za sljedeću pandemiju, na primjer uz bolju organizaciju u bolnici. A kako se osjeća danas? 

- Iscrpljeni smo, ali i dalje spremni, kaže on uz osmijeh.

"Kolektivna trauma"

Italija je početkom ožujka prešla granicu od 100.000 ljudi koji su umrli s Covidom. Pandemija nije gotova, psihoterapeut Luca Giacci kaže da je jasno da će se i Bergamo i kompletno talijansko društvo još dugo vremena morati nositi s posljedicama. 

- Radi se o kolektivnoj traumi. Nisu pogođene samo pojedine osobe, napominje Giacci.

- Mnogi se ljudi više ne usuđuju izaći na ulicu, osjećaju strah ili nemaju više nikakve kontakte, iako oni sami nisu nikoga izgubili u pandemiji - priča za DW ovaj psihoterapeut iz Nembra kod Bergama. Giacci pokušava svoje pacijente konfrontirati s njihovim sjećanjima, a tugu pretvoriti u nešto što ljudima pomaže da gledaju prema naprijed.

- Sjećanje se neće izbrisati, ali će postati nešto drugačije. U najboljem slučaju nešto što obogaćuje. Dobre uspomene na preminule. Suze uvijek teku, ali to više nisu suze boli, već suze suosjećanja. 

VIDEO: Plenković o obustavi primjene cjepiva AstraZenece

 

Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
16:22 17.03.2021.

Kamioni smrti..... Zabraniti vas treba!!!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije