– Tog 27. siječnja 1993. četnici su potjerali snage UNPROFOR-a s Peruće i Alebića kule te su s položaja koje su zauzeli u rujnu 1991. mogli granatirati Sinj i okolna mjesta kad požele. Obavijestio sam svoje nadređene, ali nisam dobio nikakve zapovijedi. Bio sam u dilemi što činiti, svjestan odgovornosti zbog minirane brane, ali sam ocijenio da je bolje djelovati i odbaciti četnike prema Otišiću nego im dopustiti da stabiliziraju položaje. “Idemo pa što bude!” rekao sam i poveo ljude u akciju 28. siječnja u 7.30 ujutro – prisjeća se Zdravko Škarpa, tadašnji zapovjednik 126. sinjske brigade koji je vodio akciju Peruća.
Hidrocentrala je bila u tzv. demilitariziranoj zoni, čuvao ju je Kemijski bataljun UNPROFOR-a i međunarodni promatrači, međutim četnicima to nije smetalo. Nitko nije dirao eksploziv koji su postavili još 1991. godine.
– Napad ih je iznenadio i dali su se u bijeg. Nažalost, pri povlačenju su aktivirali eksploziv kojega je bilo oko 30 tona. Počinjena je ogromna šteta, ali nisu postigli svoj cilj, odnosno nisu potopili cijelo područje donjeg toka Cetine, do Omiša. Učinak nije bio razoran jer smo aktivirali sve raspoložive snage, od vojske, HEP-a, privatnih tvrtki i dragovoljaca koji su odmah krenuli s nasipanjem brane. Na stotine kamiona dovozilo je zemlju. Brana je sagrađena kombinacijom zemlje i gline, eksploziv ju je oštetio, ali nije ju srušio – kaže Škarpa. Nakon 17 sati nasipanja, u gluho doba noći, djelatnici HEP-a uspjeli su otvoriti temeljni ispust u tijelu brane kako bi ispraznili jezero i smanjili vodostaj, nakon čega je opasnost prošla. Na kocku su stavili svoje živote jer nitko nije znao je li ispust miniran.
Najbogatija filmska građa
Nažalost, bilo je žrtava. U pozadini su se događali brojni zločini, masakri civila i vojnika te mučenje i stradavanje preživjelih. Na Perući je život izgubio Ante Buljan, a tijekom akcije jedan naš vojnik je zarobljen i odveden u kninski zatvor. Trojica su ranjena jer su upali u minsko polje. S njima je bio i Petar Malbaša, ratni snimatelj koji je ovjekovječio brojne povijesne momente u Domovinskom ratu jer je s hrvatskim vojnicima cijeli rat proveo na prvoj crti obrane.
“Ja sam lično minirao branu Peruću i Maslenički most. Vi znate, kada je nešto radim, da radim efikasno i kvalitetno. Ja držim Dalmaciju pod blokadom. Ja, uime kninskog korpusa”, u njegovu kameru je rekao 1991. Ratko Mladić. Malbašina privatna arhiva vjerojatno je najbogatija filmska povijesna građa koja svjedoči o stvaranju hrvatske države.
– Snimio sam slavlje naših vojnika na Alebića kuli koji su preuzimali odbačenu municiju. Krenuo sam s njima pješice prema brani – kaže Malbaša. Prvi je, s kamerom na ramenu, prešao miniranom branom.
– To je bilo strašno. Šum i silina vode bili su zastrašujući, ali što ćeš, moraš snimiti jer ako brana ode, voda će odnijeti sve pred sobom. Morao sam dokumentirati što su četnici napravili. Imao sam što vidjeti, ogroman krater, oštećena brana, ali vodostaj nije bio na kritičnoj točki. Sve sam snimio – kaže Malbaša. Do večeri snimke su bile u splitskom studiju HTV-a, ali objavile su ih sve važnije inozemne TV kuće, a mi zadnji, iz nekih nerazumljivih i apsurdnih razloga.
Zbog miniranja brane Peruća nitko još nije odgovarao. Ulogu Borislava Đukića, generala koji je optužen za miniranje i koji je prije nekoliko dana izručen Hrvatskoj, ni Škarpa točno ne zna, ali kao i Malbaša zna da uloga britanskog pripadnika UNPROFOR-a Marka Nicholasa Graya, kojega je predsjednik Ivo Josipović odlikovao prije tri godine, preuveličana. O njemu je HTV snimio film ističući ga kao junaka Peruće, jer je navodno spustio klapnu i smanjio visinu vodostaja.
Iskrivljavanje činjenica
– Brana je bila minirana 17 mjeseci, UNPROFOR je bio tamo i nisu uklonili eksploziv, a Gray je otišao s Peruće još u rujnu 1992. – kaže Škarpa. Kako bi prava istina isplivala na površinu, Malbaša upravo montira dokumentarni film o obrani Peruće, nezadovoljan filmom koji je njegova matična kuća HTV snimila prije dvije godine.
– Imam golemu arhivu o brani, svjedoci su još uvijek živi i ne smijemo dopustiti iskrivljavanje povijesnih činjenica – ogorčen je Malbaša. Ima još kontroverzi oko akcije Peruća, koja se danas drži junačkim pothvatom. Zapovjednik Škarpa smijenjen je par mjeseci nakon nje. Zašto, nikada mu nije objašnjeno.
– Prije smjene ponuđeno mi je da uđem u HDZ, ali odbio sam. Ne znam, možda i to ima veze s mojom smjenom – kaže Škarpa. Napomenimo još da ga je HTV prvo pozvao da snimi izjavu o akciji Peruća u filmu o Grayu, a onda su odustali iako je bio alfa i omega tog pothvata. •
>> Crna Gora izručila Hrvatskoj generala optuženog za rušenje brane Peruča
vele pusići, poopovci, milanovići, josipovići, jovanovići, ostojići, frljići....da je to bio građanski rat...srbi ništa krivi....njih je bilo strah povampirenih ustaša?....građanski rat, eh da....ova namjera genocida se smatra vojnom vještinom?.....ha četnički antifašisti?