Savjetnik Zelenskog skeptičan oko skorog posjeta Nijemca i Francuza

Kijev: Scholz i Macron žele da damo ustupke Rusima

storyeditor/2022-06-15/zelenski_macron.jpg
XINHUA/PIXSELL
16.06.2022.
u 07:00

– Reći će da moramo zaustaviti rat koji izaziva globalnu krizu opskrbe hranom i ekonomske probleme. Da Rusi i Ukrajinci umiru, da moramo pomoći Putinu da sačuva obraz, da su Rusi pogriješili i da im moramo oprostiti, dati im priliku da se vrate u svjetsku zajednicu – rekao je Oleksij Arestovič.

Posjet njemačkog, francuskog i talijanskog državnika Kijevu, najavljen za ovaj mjesec, mogao bi zapravo biti pokušaj nagovaranja ukrajinskih vlasti da pristanu na "Minsk III.", novi mirovni sporazum u kojem bi dali neke ustupke Rusima i proruskim separatistima. O tome u intervjuu za njemački tabloid Bild govori Oleksij Arestovič, jedan od medijski najeksponiranijih savjetnika u uredu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

'Traže od nas Minsk III.'

– Bojim se da će oni pokušati dogovoriti Minsk III. – rekao je o očekivanom posjetu njemačkog kancelara Olafa Scholza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Marija Draghija. – Reći će da moramo zaustaviti rat koji izaziva globalnu krizu opskrbe hranom i ekonomske probleme. Da Rusi i Ukrajinci umiru, da moramo pomoći Putinu da sačuva obraz, da su Rusi pogriješili i da im moramo oprostiti, dati im priliku da se vrate u svjetsku zajednicu – dodao je Arestovič za Bild. Neki analitičari i medijski komentatori u Njemačkoj takav njegov istup shvaćaju kao signal da će se Zelenski protiviti bilo kakvom nagovaranju na ustupke ruskom agresoru i da će njegova vlada objaviti takve pokušaje te tako stvoriti pritisak na one koji to predlažu. Datum posjeta Scholza, Macrona i Dragija Kijevu nije objavljen, ali nagađa se da će to biti do kraja lipnja.

Europska komisija sutra bi trebala odlučiti hoće li preporučiti državama članicama Europske unije da dodijele Ukrajini status kandidata, a neslužbeno se u Bruxellesu doznaje da će preporuka Komisije biti pozitivna, ali da je neizvjesno kakva će potom biti reakcija šefova država i vlada 27 država članica na summitu EU, odnosno sastanku Europskog vijeća krajem sljedećeg tjedna. Među državama se osjeti podjela na one koji bi Ukrajini dale status kandidata kao pravednu nagradu za to što brani Europu od ruske agresije, i one koji bi za Ukrajinu smislili neki poseban status "kandidata za kandidata" ili sličnu poruku koja je pozitivna, ali ne do kraja. Osim za Ukrajinu, Komisija bi za status kandidata mogla predložiti i Moldaviju, ali ne i Gruziju.

U Bruxellesu su se jučer počeli okupljati ministri obrane NATO-saveznica, na sastancima kojima dominira tema rata u Ukrajini. Danas počinje dvodnevni ministarski sastanak samog NATO-a, a jučer je bio sastanak u tzv. Ramstein formatu, kako je po američkoj bazi u Njemačkoj nazvan format država (i iz NATO-a i izvan NATO-a) koje pomažu Ukrajini naoružanjem. Hrvatsku na svim tim sastancima predstavlja ministar obrane Mario Banožić. Tu je i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, a njegovo ministarstvo jučer je imalo zanimljivu objavu te vijesti. Koristeći jezik J. R. R. Tolkiena i "Gospodara prstenova", ministarstvo obrane Ukrajine na Twitteru je napisalo: "Deveta godina Novog doba. Vijeće Elronda okuplja slobodne nacije Međuzemlja kako bi raspravljali o tome kako pobijediti Zlo iz Mordora. Delegaciju vodi Oleksij Reznikov."

Linijama fronte u Ukrajini jučer je dominirala vijest da su Rusi dali ultimatum braniteljima grada Sjeverodonecka, koji su jednu tvornicu pretvorili u posljednje uporište. Rusi su tražili od njih da polože oružje i da se predaju, no Ukrajinci jučer nisu pokazivali znakove da će to učiniti.

– Rusija nije zainteresirana samo za naš Mariupolj, Sjeverodoneck, Harkiv i Kijev. Ne, njezine su ambicije usmjerene na široko područje od Varšave do Sofije – poručio je jučer ukrajinski predsjednik Zelenski u obraćanju češkom parlamentu putem videoveze. Apelirao je na dobivanje statusa kandidata svoje zemlje za EU.

Ukrajinci traže i još veću i svakako bržu vojnu pomoć. Logistika oko ispunjenja tog njihova zahtjeva bila je zapravo tema jučerašnjeg sastanka ministara obrane zemalja "Ramstein formata" u Bruxellesu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je jučer da očekuje da će saveznici do summita NATO-a u Madridu krajem ovog mjeseca dogovoriti sveobuhvatan paket pomoći koji će Ukrajini, na srednji ili dulji rok, pomoći da zamijeni vojnu opremu iz sovjetske ere modernom NATO-opremom i poboljša interoperabilnost ukrajinske vojske s NATO-om.

Turska još tema

Stoltenberg očekuje da će ministri obrane danas i sutra, a šefovi država i vlada na summitu u Madridu 29. i 30. lipnja potvrditi uspostavu stalnih NATO-ovih baza na istočnom krilu saveza, s unaprijed raspoređenim naoružanjem i multinacionalnim brigadama spremnima za brzo djelovanje u slučaju napada na istok NATO-ova teritorija. Za pozitivnu odluku o zahtjevima Finske i Švedske za ulazak u NATO još, međutim, nema konkretnih naznaka. Turski veto i dalje blokira taj proces, premda se u pozadini odvijaju vojno-diplomatski pokušaji da se to pitanje deblokira do summita u Madridu. Stoltenberg je jučer rekao kako se nada da bi na tom summitu mogao fizički sudjelovati i predsjednik Ukrajine Zelenski.

Komentara 2

KM
karba-minaton
00:00 18.06.2022.

Kasno je za Minsk3, prosla baba s kolacima, godinama vas Putin molio da ga izvrsite, sada mu to vise nije dovoljno, nego demilitarizacija i denacifikacija,m, a to znaci unistenje ukrainske vojske i dugo godina da na vlasti budu proruski ljudi koji bi ispirali mozak ukraincima kao sto je to cinila kijevska nacisticka propaganda samo u suprotnom pravcu. To vam dodje kao kada nesto pojedete, pa vam ne daju da ga se oslobodite kao obicno nego da ga povratite. Dugo ce povracati uz asistenciju rusa i pod njihovim strogim rukovodstvom.

Avatar Cohen
Cohen
14:11 16.06.2022.

Deplasirano je raditi pompu (von der Leien) 17.6. s objavom pozitivnog stava (za sada tek u najavi, odnosno navodno) Komisije, kad ce sefovi drzava i vlada 27 clanica odlucivati o tome tek tjedan dana kasnije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije