Hrvatska će u prvoj polovici 2020. predsjedati Vijećem EU, a među potencijalnim glavnim prioritetima tog predsjedanja najčešće se spominje proširenje Unije. Da je riječ o jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih pitanja, suglasna je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, no ona smatra kako proširenje ipak ne treba biti ono što će definirati polugodišnje hrvatsko predsjedanje Unijom.
– Republika Hrvatska nastavit će raditi i aktivno se zauzimati za proširenje na sve države jugoistočne Europe. Veselim se što se planira summit o proširenju tijekom hrvatskog predsjedanja, međutim držim kako pitanje proširenja ne treba biti ono koje će definirati naše predsjedanje – kazala je predsjednica na Večernjakovoj konferenciji.
Projekt Rijeka 2020
Predsjednica smatra kako bi se Hrvatska tijekom predsjedanja EU trebala profilirati u područjima u kojima posjeduje posebne niše ključne za njezin ravnomjeran razvoj, pri čemu je kao poželjan prioritet predsjedanja istaknula tzv. plavi rast.
– Mora su pokretači europskog gospodarstva i imaju velik potencijal za inovacije i rast. ‘Plava’ ekonomija, prema Europskoj komisiji, trebala bi rasti dvostruko brže od ostatka gospodarstva do 2030. Za Europu bi to moglo značiti 10,8 milijuna radnih mjesta i promet od gotovo bilijun eura – kazala je. Predsjednica drži kako bi se ta inicijativa uspješno mogla povezati s projektom Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture koja je, kaže Grabar-Kitarović, sloganom “Rijeka – Luka raznolikosti” savršen “plavi” sastavni dio cjelokupnog hrvatskog predsjedništva.
Što se tiče pitanja koja je Vlada naznačila kao buduće prioritete, predsjednica je naglasila kako se veseli usmjerenosti na budućnost socijalne politike i na demografske trendove. Poručila je kako mjere zapošljavanja mladih moraju ostati hrvatski prioritet te kako ih treba uvrstiti u nacionalni program predsjedanja EU. Pritom je napomenula kako se problematika nezaposlenosti mladih ne može promatrati odvojeno od modernizacije obrazovnih sustava.
Posebna pozornost posvetit će se i dimenziji energetske sigurnosti, a predsjednica naglašava kako treba razmotriti jačanje partnerstava s Norveškom, Izraelom i SAD-om. Na prometnom planu, predlaže da se pripreme debate o reviziji Transeuropske transportne mreže. Sve su to, kaže Grabar-Kitarović, i stupovi inicijative Tri mora, koju je 11 srednjoeuropskih država članica pokrenulo kako bi smanjilo razliku između “stare” i “nove” Europe.
– Uvijek naglašavam kako unutar ove inicijative Hrvatska može višestruko prosperirati i iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati jednom od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe, ali i povećati frekventnost, isplativost i iskoristivost hrvatskih lučkih kapaciteta – naglasila je.
S obzirom na migracijske i sigurnosne izazove, predsjednica ističe kako se treba još više posvetiti jačanju unutarnje sigurnosti i zaštiti vanjskih granica, a očekuje da će Hrvatska do predsjedanja EU biti dio schengenskog prostora. Predsjednica se prisjetila ulaska Hrvatske u EU prije pet godina koji nas je, dojma je, zatekao nespremne.
– Posao je zapravo tek tada započinjao – ocijenila je Grabar-Kitarović i poručila kako je danas nužno da svi u državi zajednički naprave sve što je u njihovoj moći kako bi se pogurale reforme i podiglo povlačenje novca iz fondova EU, osiguralo zaposlenje i pristojne plaće svim građanima, a posebno mladima. Uvjerena je da bi takav pristup zaustavio i naposljetku preokrenuo negativne trendove, posebno one demografske.
– Za državu kao što je Hrvatska nije problem što ljudi odlaze u želji za stjecanjem znanja, iskustva i materijalnog blagostanja negdje drugdje te kad se potom vrate obogaćeni tim novim iskustvima. Problem je kad trajno gubimo talent koji smo i mi izgrađivali kao država i društvo i zato moramo odlučno, snažno i zajednički raditi na stvaranju uvjeta u Hrvatskoj kakvi postoje u državama u koje nam ljudi odlaze kako bi se oni u konačnici mogli vratiti u svoju domovinu – poručila je.
Dio svog opsežnog govora predsjednica je posvetila i gospodarskoj slici Hrvatske i učincima ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo. Pritom je iznijela niz podataka koji pokazuju prednosti članstva u EU, no drži da se Hrvatska na samom početku “izgubila”. Kao potvrdu je navela posljednje istraživanje Eurobarometra, koje pokazuje da su Hrvati uglavnom ravnodušni po pitanju toga je li članstvo u EU dobro ili loše, a polovica ga ne smatra ni dobrim ni lošim. Predsjednica smatra da je takav stav javnosti posljedica nedostatka poslijepristupne strategije kojom je još prije ulaska u punopravno članstvo trebalo odrediti prioritete i načine njihova dostizanja, strategiju povlačenja novca iz fondova EU i dr.
Globalne promjene
– Iako su makroekonomski pokazatelji nakon pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji dobri, moramo kritički sagledati sve neuralgične točke, jer posao revitalizacije hrvatskoga gospodarstva i društva nije završen ulaskom u EU. Naše se gospodarstvo mora početi prilagođavati globalnim promjenama, novim načinima poslovanja, novim zahtjevima tržišta. Na tim područjima moramo napraviti znatno veće korake nego što je to bio slučaj do sada – poručila je Grabar-Kitarović.
super! rast.... kako mi rastemo samo je još bugarska siromašnija... ali rici političara nikat toliko "pametne", prazne i sladke!