Za završene osnovce, ali i one koji budu ponavljali prvi razred, u različitim srednjim školama, od gimnazija, ekonomskih, administrativnih, komercijalnih, do tehničkih i strukovnih, ove je godine osigurano 57 tisuća mjesta. Pojedine županije tražile su veći broj mjesta u srednjim školama, primjerice, Istarska je, unatoč tome što ima oko 2200 završenih osnovaca, tražila čak 3000 upisnih mjesta.
Najveća će navala sigurno, kao i prošlih godina, biti na gimnazije u koje se prijavi nekoliko puta više kandidata od planiranog broja. Ove su godine kriteriji za upis u njih pooštreni pa je tako prag u prvom upisnom krugu podignut s prošlogodišnjih 48 na 50 bodova.
U klasične gimnazije u jesen
No, da se ne bi zavaravali, učenici koji skupe toliko bodova imat će samo priliku kandidirati se za upis u gimnaziju, ali i izrazito male šanse da doista postanu gimnazijalci. Naime, za upis u gimnaziju najčešće je potrebno imati maksimalan broj bodova - 60 ili, u najgorem slučaju, 56 ili 57. U nekim gimnazijama učenike koji imaju manje od toga odmah upozore da mjesto za sebe potraže negdje drugdje. Iznimka su jedino klasične gimnazije koje u ljetnom upisnom roku ne uspiju popuniti sva mjesta. Primjerice, prošle godine zagrebačka Klasična gimnazija nije uspjela upisati gotovo cijeli jedan razred, a slično su prošle i druge klasične gimnazije diljem Hrvatske. Svojih pet minuta one dočekaju u jesenskom upisnom roku, kad ih popunjavaju učenici koji nisu uspjeli u svojim kalkulacijama i traženju mjesta u općim ili jezičnim gimnazijama. U gimnaziju se sa 50 bodova mogu upisati jedino djeca stradalnici Domovinskog rata, djeca civilnih i vojnih 100-postotnih invalida Domovinskog rata, a određene beneficije prilikom upisa uživaju i djeca s kroničnim bolestima. Iznimka su jedino sportske gimnazije za koje je bodovni prag 47, odnosno 42 boda, ali učenik za njih treba imati potvrdu nacionalnog sportskog saveza o postignućima i statusu vrhunskog sportaša.
Bodovni pragovi za upis u različite strukovne škole, koje će od jeseni raditi po novim programima u kojima je izbalansiran odnos teorije i praktične nastave, niži je, no isto tako treba napomenuti da su se prošle godine, primjerice u odjeljenja za frizere, upisivali učenici s dobrim ili vrlo dobrim uspjehom.
Na burzi 14.000 ekonomista
Uz 26 privatnih srednjih škola, u postupku odobrenja nalaze se još tri, a učenicima je na raspolaganju i 12 vjerskih škola. Ove godine ponuđeno im je i novo zanimanje - tehničar nutricionist. Pri odlučivanja u koju će se školu upisati, osim što moraju voditi računa o kriterijima i bodovima, učenici i njihovi roditelji morali bi znati i hoće li dijete nastaviti obrazovanje na nekoj visokoškolskoj ustanovi ili će nakon završetka srednje škole tražiti posao. Pritom trebaju znati da je na Zavodu za zapošljavanje najviše ekonomista, oko 14 tisuća, gimnazijalaca (oko 12 tisuća), strojarskih tehničara, upravnih referenata..., ali i frizera. Na burzi je i više od četiri tisuće automehaničara, a u procesu školovanja oko dvije i pol tisuće, a traži ih se manje od 400 godišnje.
IRENA KUSTURA
