Roditelji kineskih učenika opsjednuti su time da im djeca od prvog dana u školi uče programiranje, smatrajući da se jedino tako mogu dobro pripremiti za svijet rada u kojem će, kad oni završe obrazovanje, dominirati roboti i računala. Sve je više i europskih zemalja koje su svjesne da se sadašnje generacije obrazuju za jedan sasvim drugačiji svijet rada, za vrijeme kada ni u proizvodnji više neće dominirati fizička snaga, već računala i robotika. Estonija je jedna od desetak europskih zemalja čiji učenici od prije dvije godine već od prvog razreda osnovne škole uče programiranje, kodiranje, izradu aplikacija i sl. Gotovo u isto vrijeme programiranje od najranije dobi u svoj su školski kurikulum uveli i Britanci. Od početka osnovne škole tzv. naprednu informatiku, koja ne podrazumijeva samo korištenje računala nego i programiranje, kodiranje, izradu aplikacija..., od prvog razreda osnovne škole imaju i učenici u Francuskoj, Španjolskoj, Slovačkoj, Belgiji, Finskoj, Poljskoj, Portugalu, Izraelu...
Samo izborni predmet
Koliko zaostajemo za uspješnim obrazovnim sustavima razvijenog svijeta, pokazuju brojna međunarodna istraživanja, a u budućnosti bi zaostajanje moglo biti sve više jer ni reformom koja je krenula informatika neće postati obvezan predmet u osnovnoj školi. Dogodit će se to, možda, tek uvođenjem devetogodišnje osnovne škole 2021./22. školske godine. Do tada učenici u osnovnoj školi informatiku će imati kao izborni predmet, i to tamo gdje bude moguće.
– Djeca će, ako se uključe u izbornu nastavu informatike, od prvog razreda moći učiti programiranje – kaže voditelj reforme dr. Boris Jokić. No problem će biti što mnogim učenicima izborna nastava informatike neće biti ponuđena jer škola za to neće imati uvjeta, odnosno neće imati dovoljno računala i informatičkih učionica, ali ni odgovarajuće educirane nastavnike. Iako je u nekoliko navrata premijer Zoran Milanović ponovio da ga je sram što u hrvatskim školama informatika nije obvezan predmet, njegov ministar obrazovanja prof. Vedran Mornar uporno je ponavljao da za to nema novca. A ni kadrova jer informatiku danas u našim školama predaju uglavnom nastavnici tehničkog, fizike, matematike... Iako se na učiteljskim fakultetima obrazuju i informatičari, njih još nema dovoljno za kvalitetno izvođenje obvezne nastave informatike u osnovnim školama.
Više sreće s informatikom nisu imale ni neke srednje škole. Primjerice, u općim gimnazijama izborni program informatike od drugog do četvrtog razreda godinama je, praktički, bio ilegalan jer je tek nedavno Ministarstvo obrazovanja donijelo odluku o njegovu izvođenju. Da ćemo bez obvezne tzv. više informatike ubrzano zaostajati za razvijenim svijetom, svjesni su i poslodavci.
Ne ide preko noći
– Znam da se informatika kao obvezni predmet ne može uvesti preko noći. Ali kodiranje i programiranje od prvog razreda nam je nužno. Imamo ICT industriju koja traži programere, ali ih nemamo dovoljno. Što je najgore, država nema sustav obrazovanja odraslih u tom području. Posljedica je da se ICT industrija neće razvijati brzinom kojom bi mogla i trebala – komentira dopredsjednik udruge poslodavaca u ICT sektoru Hrvoje Balen.
No, ako znamo da su znanstvena, ali i mnoga gospodarska područja, uključujući i industriju, primjerice automobilsku ili brodogradnju, digitalizirana, nedostatak znanja informatike mnogima će onemogućiti tržišnu utakmicu, a konkurentnost zemlje u cjelini neće rasti.
>> Mogu li 60-godišnji nastavnici provesti reformu školstva
To su gluposti. Matematika je baza. Treba uciti matematiku vise i bolje...