Iako se ne zna točan broj pasa koji još uvijek nisu čipirani, psi pronađeni proteklih mjeseci na ulicama jasno potvrđuju da se dugogodišnja zakonska obveza čipiranja ne provodi.
Gotovo su svi bili bez čipa. Upravo zbog toga, a kako propisuje i Zakon o zaštiti životinja, lokalne zajednice do 30. lipnja trebale bi provesti kontrolu čipiranja pasa, utvrditi koliko ih je nečipiranih i njihovim vlasnicima naložiti da to odmah naprave. Do kuda su stigli, provjerili smo u Zagrebačkoj županiji
U zagrebačkom skloništu prošle godine zbrinuto je 3611 pasa, od čega je samo 330 vraćeno vlasnicima.
– Grad je za rad skloništa izdvojio 4.000.000 kuna, a što se sve radilo može se vidjeti u izvješću o radu koje je javno. U protekloj godini preko projekta „Hitna pomoć za ranjene životinje“ Hrvatske udruge zaštitnika životinja Noina, kojem je cilj pružanje pomoći, veterinarska obrada i zbrinjavanje ranjenih životinja s javnih površina, zbrinuto je 98 ozlijeđenih pasa i 6 mačaka.Za navedeni projekt dodijeljeno je 240.000 kuna temeljem natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva i lovstva – kažu iz Grada. No, kontola čipiranja pasa još nije počela. Proveden je postupak za nabavku čitača čipova i osnovan je odjel u kojem će biti zaposleni službenici veterinarske struke koji će obavljati provjeru čipiranja. Iako im je preostalo tek tri mjeseca, sve bi trebalo biti obavljeno u zakonskom roku. U Zagrebu je u tijeku i donošenje nove Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama,, a osnovana je i Koordinacijska radna skupina za zaštitu životinja.
Dnevno i osam pasa
Kontrola čipiranja pasa nije počela ni u Velikoj Gorici, iako u gradsko sklonište svakog dana stižu novi psi, u jednom danu primili su ih čak osam. Koliko su ih do sada zbrinuli i koliko je to koštalo nismo doznali, kao ni jesu li do sada naplatili koju kaznu zbog nečipiranja i napuštanja životinja. Jedino doznajemo da svake godine provode kampanju kojom se promovira briga za pse, obaveza mikročipiranja i cijepljenja, a poziva se i da se psi ne napuštaju. Ako je suditi po broju pasa na ulicama, kampanje baš nemaju uspjeha, baš kao ni kontola čipiranja pasa.
– Komunalni redari još nisu krenuli u nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa. Trenutno su na terenu veterinari nadležne Veterinarske stanice koji provode cijepljenje pasa. U suradnji s njima i nakon rezultata koji će biti vidljivi nakon cijepljenja u nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa krenuti će i komunalni redari – stoji u odgovoru Grada. No, veterinari koji cijepe ne obilaze dvorišta, već vlasnike pozivaju na unaprijed određena mjesta, pa je teško vjerovati da će se na njihove pozive odazvati i oni čiji psi nisu čipirani.
Grad Samobor nema sklopljen ugovor s registriranim skloništem, no u tijeku je javna nabava za usluge zbrinjavanja životinja u registriranom skloništu. Kako nemaju sklonište, u 2017. napuštene, odnosno izgubljene pse nisu ni zbrinjavani u njemu. No, od 95 izgubljenih ili napuštenih pasa zbrinuto je njih otprilike 90 posto, odnosno psi su vraćeni vlasnicima, koji su pronađeni putem mikročipa, a preostali broj pasa je udomljen. Provjeru mikročipiranja pasa komunalni redari počeli su počeli u prosincu 2017., ali imaju puno problema
– Prilikom očitanja mikročipa do sada su nekoliko puta jedva izbjegli ugriz psa, iako od posjednika traže da im osiguraju nesmetano očitanje. Također, tijekom provođenja nadzora često uočavaju više pasa koji se bez nadzora i posjednika šeću po naselju. Vjerojatno nisu mikročipirani, a takvim je psima vrlo teško provjeriti mikročip. Nadalje, vrlo često u dvorištima uoče psa, no na zvono i poziv nitko ne želi izaći iz kuće, iako je očito da su vlasnici pasa kod kuće – stoji u odgovoru Grada.
U Jastrebarskom su za sada napravili popis, a nakon 1. travnja kreću u provjeru podataka.
– Nakon što mu je omogućen pristup jedinstvenoj bazi Lysacan, komunalni redar izradio je evidenciju pasa i vlasnika po naseljima na osnovu koje će krenuti u terensku provjeru te utvrditi broj pasa koji nisu evidentirani u bazi. Taj dio posla provest će se u suradnji s Veterinarskom stanicom Jastrebarsko i vijećima Mjesnih odbora – kažu iz Jastrebarskog. U postupku su izrade Odluke, a napušteni psi zbrinjavaju se u skloništu Veterinarske stanice Jastrebarsko s kojom Grad ima potpisan ugovor. Zbrinjavanje jednog psa stoji 35 kuna po danu (bez PDV-a), prošle godine zbrinuli su 82 psa.
U Dugom Selu Odluka o držanju kućnih ljubimaca nije usklađena s novim zakonom, no nova je pripremljena i čeka je zakonska procedura donošenja. Komunalni redari Dugog Sela još ne provode kontrolu, no u Gradu kažu da to ionako obavlja Veterinarska stanica pa oni znaju koliko ima čipiranih pasa. Iako je smisao kontrole otkriti koliko ih je nečipiranih. Na upit imaju li sklonište ili sklopljen ugovor s nekim skloništem odgovaraju.
– Grad Dugo Selo nema potpisan ugovor sa skloništem već s Veterinarskom stanicom Zlatar-Bistirca koja provodi postupak ulova ili preuzimanja napuštene životinje, veterinarske obrade i prijevoza životinje te predaje u registrirano sklonište. Prema našem saznanju sve životinje su predane u sklonište Luč Zagorja – stoji u odgovoru Dugog Sela. Pomalo je to nejasno iz njihova odgovora, ali Luč Zagorja je sklonište koje radi upravo u sklopu Vet. stanice Zlatar Bistrica. No, za "svoja saznanja", kako navode, Dugo Selo će u ovoj godini platiti 89.487,50 kuna, tolika je cijena potpisanog ugovora.
– Cijena zbrinjavanja pojedinog psa ovisi o tome da li je pas bio ulovljen ili preuzet te o vremenu koje provede u skloništu prije udomljavanja. Minimalna cijena prema novom ugovoru iznosi približno 1000 kuna – pojašnjavaju i dodaju da je u 2017. s područje Dugog Sela zbrinuto 36 pasa lutalica i 53 mačke, što je koštalo 99.975 kuna.
Bez skloništa i ugovora
Grad Vrbovec nema sklonište, a nema potpisan ni ugovor s nekim od registriranih skloništa. Za svaku napuštenu životinju šalje narudžbenicu, a zbrinjavanje jednog psa košta ih 2200 kuna.
– U prošloj godina zbrinuto je 11 pasa, što je koštalo 24.750 kuna – stoji u odgovoru Grada. Na dodatni upit pojašnjavaju da se psi zbrinjavaju u skloništu Luč Zagorja preko Veterinarske stanice Marija Bistrica (ili ipak Veterinarska stanica Zlatar Bistrica?op.a.). U postupku je Odluka o držanju kućnih ljubimaca, a komunalni redar je "u postupku za proces čipiranja". Za sada je zatražena licenca za pristup Lysacanu.
U Ivanić Gradu je donesena Odluka u skladu s odredbama novog Zakona, a imaju i ugovor o zbrinjavanju pasa lutalica i mačaka 2018. godinu potpisan s udrugom „Mr. Dog“ – sklonište za životinje iz Lijevog Dubrovčaka. Mjesečna cijena koju Grad plaća za navedene usluge je 15.616 kuna mjesečno.Godišnje se u skloništu zbrine prosječno 72 psa, a prosječno u skloništu provedu 74 dana.
– S obzirom da je u Ivanić Gradu samo jedan komunalni redar, a opseg posla radnog mjesta jea vrlo opširan i nemoguće se temeljito posvetiti provjeravanju čipova, Grad je u pregovorima za povjeravanje tog posla udruzi „Mr. Dog“ – kažu u Ivanić Gradu.
U Svetom Ivanu Zelini još traje postupak nabave čitača čipova pa kontrole još nisu počele. No, posao zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja Grad je ove godine povjerio Veterinarskoj ambulanti Pokupsko Cerje d.o.o, s kojom je 5. veljače potpisan ugovor. Vrijednost ugovora iznosi oko 120.000 kuna bez PDV-a.
– S obzirom da Zakon o zaštiti životinja obvezuje da psi ostaju u skloništu do udomljavanja, iznos po psu nije fiksni. Troškovi u samom startu, hvatanje i uvođenja psa u sklonište, iznose oko 500 kuna, a dan boravka u skloništu je 39 kuna – objašnjavaju i dodaju da je u 2017. Grad zbrinuo 77 pasa, što je koštalo oko 170.000 kuna.
Grad Sveta Nedelja sklopio je ugovor s Veterinarskom stanicom Samobor. Kažu, njime je obuhvaćena higijeničarska služba na području grada koja uključuje sakupljanje i odvoz lešina životinja te pregled i zbrinjavanje napuštenih životinja. Kako Veterinarska stanica Samobor nema sklonište, ostalo je nejasno gdje se psi zapravo smještaju.
– Traju dogovori o izgradnji zajedničkog skloništa za zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja kojeg bi mogli koristitit Grad Sveta Nedelja i Grad Samobor. U 2017. Sveta Nedelja je za zbrinjavanje napuštenih pasa izdvojila 60.000 kuna – objašnjavaju i dodaju kako su komunalni redari krenuli s kontrolama čipiranja pasa i da su dosadašnji rezultati zadovoljavajući. Pretpostavljaju da će kontinuirane provjere kao indirektno upozorenje građanima pridonijeti još boljim rezultatima.
Što se događa u Zaprešiću, jesu li komunalni redari počeli kontolu mikročipiranja pasa i jesu li na putu rješenja problema sa skloništem za pse nismo uspjeli doznati ni nakon ponovljenog upita.
pa uvedite jos strozije zakone o zivotinjama pa ce sve zavrsiti na ulicama