PRVI PUT ISPOD 18%

Končano bolje brojke: Broj privremeno zaposlenih radnika od 2016. pao za 57.000

Ilustracija
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/2
21.11.2019.
u 12:39

Sigurnost rada porasla Eurostat ipak navodi da je Hrvatska i dalje među pet članica u kojima je privremeno zapošljavanje najraširenije, u grupi sa Španjolskom, Poljskom i Portugalom

Tijekom posljednjih 17 godina privremena zaposlenost u Hrvatskoj kretala se između 11 i 23 posto ukupne zaposlenosti, ali sad se napokon nalazimo u silaznoj putanji gdje se udio privremeno zaposlenih radnika smanjuje. Europski statistički ured Eurostat objavio je jučer da se privremena zaposlenost u Hrvatskoj prvi put nakon pet godina spustila ispod 18 posto te je u drugom ovogodišnjem kvartalu bila 17,6 posto. Tijekom nepuna dva desetljeća imali smo razdoblja kad je svaki četvrti zaposleni u zemlji radio uz privremeni ugovor, do perioda kad je na privremenim poslovima bio angažiran tek svaki deveti radnik!

Manji izbor radnika

Hrvatska je i sada znatno iznad europskog prosjeka jer privremena zaposlenost u Europskoj uniji iznosi 13,6 posto ukupne zaposlenosti te se u posljednjih 17 godina povećala samo za jedan postotni poen. Eurostat navodi da je na privremeni ugovor o radu u drugom ovogodišnjem tromjesečju radilo 255 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj. To je 57 tisuća manje nego sredinom 2016. godine kad je privremene ugovore imalo 312 tisuća radnika. Eurostat definira privremeni rad kao rad na sezonskim poslovima, rad preko agencija za zapošljavanje te rad na točno određeno razdoblje.

Udio privremenog u ukupnom zapošljavanju u EU

Njihovi se podaci ipak razlikuju od hrvatskih izvora, primjerice statističkih informacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima još uvijek svaki četvrti radnik prijavljen na mirovinsko osiguranje ima ugovor na određeno vrijeme. Prema HZMO-u, u rujnu ove godine 403 tisuće ljudi za koje poslodavci ili oni sami uplaćuju doprinose imali su ugovore na određeno.

Privremena zaposlenost po metodologiji Eurostata najizraženija je u Španjolskoj, Poljskoj, Portugalu, Nizozemskoj i Hrvatskoj, a najmanje je ima u Rumunjskoj, trima baltičkim zemljama i Bugarskoj. Hrvatska iza sebe ima dugo razdoblje dramatičnog povećanja privremenih ugovora koji je trajao sve do 2016. godine te je ujedno bio povezan i s velikom nezaposlenošću. U periodima kad je ponuda radne snage bila dobra poslodavci su dominantno nudili privremene ugovore, no sad zacijelo razmisle dva puta prije nego što radniku ponude da će ga zaposliti samo na mjesec ili dva!

Eurostat navodi da polovica svih zaposlenih mladih ljudi do 24 godine u Hrvatskoj radi na privremeni ugovor, dok je među zaposlenima koji imaju od 55 do 64 godine privremeno zaposlenih osam posto. Prema istom izvoru privremene ugovore imalo je u drugom tromjesečju 17 tisuća radnika starijih od 55 godina, dok se broj mladih u dobi do 24 godine s privremenim ugovorima kretao oko 58 tisuća.

Uz masovno iseljavanje, na smanjenje privremene zaposlenosti utjecali su i državni poticaji, posebno petogodišnja olakšica na plaćanje doprinosa za svakog stalno zaposlenog radnika mlađeg od 30 godina. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ta se olakšica krajem rujna 2019. godine koristila za 125 tisuća zaposlenih radnika. Među njima tek je 13.750 mladih ljudi koji su prvi put stupili u radni odnos. Svi ostali prošli su svoje razdoblje prekarnog rada i višegodišnjeg produljenja ugovora na određeno vrijeme zaključenih na nekoliko mjeseci!

Crna Gora vodi

Privremeni poslovi zastupljeniji su u zemljama u kojima su turizam i poljoprivreda znatan izvor prihoda, no ima ga i u bogatim zapadnim državama gdje je rad na pola radnog vremena čest izbor mladih roditelja. Gledaju li se susjedne zemlje, privremena zaposlenost u Sloveniji iznosi 13 posto, u Crnoj Gori visokih 36 posto, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Austriji između 7 i 9 posto. U EU je u drugom tromjesečju 2019. gotovo osam milijuna mladih ili gotovo polovica (42,8%) zaposlenih u dobi od 15 do 24 godine zaposleno na privremeni ugovor u usporedbi s 11,6% zaposlenika koji imaju od 25 do 54 godine (u Hrvatskoj 16%) i 6,5% onih koji imaju od 55 do 64 godine. 

Komentara 5

GR
gragakarlovac
12:59 21.11.2019.

palo za 18% jer ih vise nema u drzavi

Avatar miyamoto
miyamoto
12:53 21.11.2019.

Naše školstvo je potrebno relaksirati. Program učenja objediniti s paralelnom praksom odnosno radom uz studij, uz poticaj države. Naše tehnički fakulteti tipa građevine, strojarstva su izuzetno cijenjeni primjerice u Njem. i nijemci su puni poštovanja prema našim magistrima, doktorima tee imaju zaista vrhunske uvjete. Moramo početi više cijeniti naše školstvo

VU
vuky91
13:03 21.11.2019.

"Končano"!? E pa stvarno ste....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije