Potrošači danas žele živjeti dulje, zdravije, osvješteniji su i educiraniji pa ih se sve više okreće funkcionalnoj hrani za koju je dokazano da ima biološki aktivne komponente čija je zadaća poboljšati zdravlje ili smanjiti rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih i malignih bolesti.
Bogata kalijem, željezom...
Funkcionalna hrana u svjetskoj potrošnji ima udjel od tri do četiri posto, no kako su kupci sve spremniji platiti i 20 do 50% više za ono što smatraju zdravijim – globalno tržište posljednjih godina bilježi rast od gotovo 10% te je sigurno da taj trend mora pratiti i naša prehrambena industrija. Određene vrste hrane danas se “podrazumijevaju” kao funkcionalna ili “super” hrana, od voća i povrća prepunog antioksidansa, likopena, beta-karotena do tehnološki “poboljšane” s dodanim vitaminima, mineralima, nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima... Zasluženo mjesto u takvom društvu može imati i kora od krumpira. Kao nusproizvod industrijske prerade, godišnje se u svijetu proizvede između 70 i 140 tisuća tona krumpirove kore, rečeno je na 13. stručnom skupu o funkcionalnoj hrani u Hrvatskoj.
– Uobičajeno je njezino korištenje za ishranu stoke, gnojenje tla ili kao sirovine za proizvodnju bioplina. No s obzirom na to da je jeftina i nutritivno vrijedna, sve se više razmatra njezina upotreba u ostalim proizvođačkim industrijama – kazala je molekularna biotehnologinja Draženka Dite Hunjek iz Intersnacka Adria, ističući da nutritivni sastav krumpirove kore ovisi o geografskom području uzgoja, vrsti i boji krumpira. Bogata je fenolnim kiselinama te flavonoidima – spojevima koji imaju antioksidacijska svojstva i pridonose sprječavanju razvoja degenerativnih bolesti i upalnih procesa, a neki spojevi imaju i antibakterijska svojstva.
– Kora krumpira dobar je izvor prehrambenih vlakana poput netopljivih ugljikohidrata celuloze, hemiceluloze, lignina, pektina koji pozitivno utječu na peristaltiku crijeva i snižavaju kolesterol i glukozu u krvi, a u kori se nalazi i kalij, željezo, riboflavin, folata, vitamin C i B6 te lipidi poput dugolančanih masnih kiselina, alkohola, triglicerida i sterola koji imaju antibakterijsku aktivnost – objašnjava ona. No kora je bogata i glikoalkaloidima, sekundarnim metabolitima na čiju koncentraciju utječe sorta, svjetlost, zračenje, uvjeti skladištenja i mehaničke ozljede krumpira, koji su toksični za ljude te se oni, prije upotrebe u prehrambenoj industriji, moraju ukloniti iz kore.
Dodatak je i brašnu
– Krumpirova kora se u prehrambenoj industriji najčešće primjenjuje kao aditiv, najviše u uljnoj i mesnoj industriji za sprječavanje oksidacije ulja i proteina – kaže Draženka Dita Hunjek. Upotrebljava se i kao dodatak pšeničnom brašnu pri izradi kruha i kolača s ciljem proizvodnje funkcionalne hrane. Brašno od krumpirove kore dobro veže vodu i apsorbira masti. Dodano u pšenično brašno za izradu tijesta poboljšava teksturu kolača. Sa 5 do 10% dodanog krumpirova brašna kolači su mekši, lakši i ukusniji. Muffini u koje se doda 25% brašna krumpirovih kora rahliji su, dok se ekstraktom brašna krumpirove kore povećava nutritivna vrijednost bezglutenske tjestenine. Znanost sve više radi i na jestivim filmovima te novim zelenim tehnologijama za ekstrakciju polifenola kao snažnog antioksidansa iz kore krumpira, rečeno je na skupu.
Video: Poznatoj konobi ostavio negativnu ocjenu jer se ne radi nedjeljom: 'Ne možemo se čudu načuditi'
Kako uklonite pesticide, teške metale i ostali otrov iz kore? Ili - to je za "stoku sitnog zuba", pa nema veze?