Online akcija

Krik za prirodu nevladinih organizacija

Priroda
Foto: WWF
1/10
12.05.2015.
u 12:25

Putem ove internetske akcije pod nazivom 'Krik za prirodu' građani iz 28 zemalja članica Europske unije moći će sudjelovati u javnim konzultacijama Europske komisije.

Preko 100 udruga za zaštitu prirode diljem Europe danas će započeti zajedničku online akciju za, kako kažu, spas europske prirode od programa izmjene zakonodavstva predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Putem ove internetske akcije pod nazivom 'Krik za prirodu' građani iz 28 zemalja članica Europske unije moći će sudjelovati u javnim konzultacijama Europske komisije.

- Ova e-akcija obilježava početak zajedničke, paneuropske, višegodišnje kampanje koja će nastojati zaustaviti sve prijetnje zaštiti prirode u Europi te poticati bolju implementaciju i primjenjivanje zakonodavstva o prirodi. Više od 100 udruga za zaštitu prirode ujedinile su snage kako bi njihovi članovi i javnost mogli poslati poruku Europskoj komisiji da zakonodavstvo koje štiti prirodu mora biti održano, bolje implementirano i provođeno. Europsko zakonodavstvo o prirodi (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima) prepoznato je kao jedno od najjačih u svijetu u zaštiti životinja, biljaka i staništa od izumiranja. Zahvaljujući tom zakonodavstvu, Europa danas ima najveću svjetsku mrežu zaštićenih područja, Natura 2000, koja obuhvaća petinu europskog kopna i 4% mora - priopćili su iz WWF Adria.

Foto: WWF

- Europska komisija odlučila je provesti dubinsku evaluaciju obje direktive i tako utvrditi jesu li djelotvorne u zaštiti naše prirode. Taj proces odvija se u, za prirodu, neprijateljskom okruženju, a predsjednik komisije Juncker ga opisuje kao „rezanje zelene vrpce“. Internetska akcija udruga omogućuje građanima da sudjeluju u javnim konzultacijama do 24. srpnja 2015. te je to jedina prilika da javnost izrazi svoje mišljenje dok traje proces evaluacije ovih zakona - dodaje se.

- Imamo pregršt znanstvenih dokaza koji ukazuju kako ovo zakonodavstvo zaista funkcionira, kada se provodi. Osim toga, postoje brojni primjeri kako ovi zakoni nisu prepreka za ekonomski razvoj. Stoga, moje pitanje predsjedniku Komisije Junckeru i potpredsjedniku Timmermansu je jednostavno: „S obzirom na sve što je u Europi potrebno činiti, ima li potrebe ove zakone podčiniti? - rekao je Krešimir Mikulić, direktoru Udruge BIOM, hrvatskom partneru BirdLife Europea.

- WWF se već 30 godina bori kako bi u Europi postojali sveobuhvatni zakoni o zaštiti prirode, koji postavljaju i svjetski standard za slične zakone. Nećemo stajati mirno i tako dopustiti da sav prethodni rad bude uzaludan, tim više što je EU legislativa za zaštitu prirode ionako siromašna jer se sastoji od samo dviju direktiva. Nitko neće imati koristi ako se europsko zakonodavstvo o zaštiti prirode vrati u prošla vremena: ni priroda niti ljudi koji o toj prirodi ovise. Sada počinje apel na javnost da održi našu prirodu živom - rekao je Martin Šolar, direktor WWF Adria.

Foto: WWF

- Trenutna fiksacija Europske komisije usmjerena na deregulativu zakonodavstva o prirodu EU i rezanje tzv. „zelene vrpce“, ne uzima u obzir učinkovita rješenja za ugrožena staništa i vrste. Umjesto pronalaska rupa u ovom zakonodavstvu, Europska komisija i zemlje članice trebale bi se posvetiti provođenju ovih direktiva i tako donijeti neizmjernu korist prirodi, ali i ljudima i ekonomiji - smatra Jeremy Wates, glavni tajnik Europskoh biroa za okoliš.

- Svi mi imamo pravo na prirodu, a olabaviti temeljno zakonodavstvo koje ju štiti bila bi katastrofa za građane Europe i za prirodu koju toliko volimo. Okupit ćemo ljude diljem EU i naš glas će se jasno i glasno čuti – našu prirodu je potrebno zaštiti i očekujemo kako će naši političari to uvidjeti, ne samo za nas, nego i za sve buduće generacije - rekao je Hrvoje Radanović iz Zelene akcije, Friends of the Earth Croatia.

>> Pravilnom košnjom štiti se ugrožena ptičja vrsta

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije