Željko Herceg, Cybercafe
Adresa: Flanatička 14, Pula
- Istina je da kao vlasnik lokala dobivam državnu pomoć, no ako uzmemo u obzir troškove života i poslovanja koji su znatno skuplji, nas je korona bacila oko 60 tisuća kuna u minus - započinje Željko Herceg, prepoznatljiv pulski radijski glas koji već godinama vodi prvi istarski kafić s internetom. Kafić Cybercafe u centru Pule omeđuje s jedne strane gradska tržnica, a s druge gradska špica. Svaki dan Herceg servira kave i ostale napitke uz pomoć osoblja koje nisu zaobišli problemi nastali pandemijom. Stožer civilne zaštite različitim mjerama pokušao je stati na kraj pandemiji koja je obilježila živote sugrađana, a i vlasnika ovog kafića.
- Budući da je nas korona zahvatila u predsezoni, naše konobare smo morali zaposliti na pola radnog vremena. Iako državna potpora namijenjena zaposlenicima je 4 tisuće kuna, naši zaposlenici dobivali su pomoć od 2 tisuće kuna.
Da stvar bude teža, izazovnim vremenima odgovorili su i najmodavci prostora u kojem se Cybercafe nalazi. Postoji mogućnost da ga prenamijene u neko drugo poslovanje.
- S te strane ih razumijem i ne mogu im to zamjeriti. Jedini nam je plan sezona na koju računamo. To je jedino čemu se možemo nadati - istaknuo je Željko.
'Kafić prodaje ugođaj. Kavu možeš popiti gdje god hoćeš'
Stožer je pokušao doskočiti krizi i kavama za van koje su se naširoko prodavale. Ipak, smatra Željko, kava kao takva uopće nije važna.
- Naša ideja pri otvaranju objekta bila je stvoriti mjesto koje daje jedan specifičan ugođaj. Miris, zvuk, okus, društvo – korona je ubila taj dio. Postali smo služba za izdavanje kave - kaže Herceg. Time gost ima samo napitak, a sve druge ugode kojima kafić primarno služi - nestaju.
- Čim je zatvorena unutarnja djelatnost objekta, izgubili smo pola prometa. Upravo na šank dolaze gosti kako bi se družili, razgovarali, šarmirali – igra je u tom socijalnom momentu, koji je sada nestao. Pivo i kavu možete popiti u kući. U kafiće se dolazi po porciju ugode - smatra Herceg.
Osim samog poslovanja, posljedice restrikcija osjetili su i zaposlenici. Željko Herceg već godinama vodi obiteljski kafić, no uz obitelj ima i zaposlenike čiji je broj morao smanjiti.
- U najbolje vrijeme našeg lokala imali smo zaposlenih sedam konobara. Četvero iz obitelji i troje vanjskih konobara, te dvije studentice. Kroz krizu broj zaposlenika smanjili smo na četiri osobe - rekao je Herceg.
'Ugostiteljstvo ima dvije godine da se vrati na ono što je bilo'
Ovakve će mjere zasigurno ostaviti velik trag u ugostiteljstvu. Herceg smatra da će ta branša imati vrlo kratko razdoblje da se vrati na noge.
- Ugostiteljstvo ima dvije godine da se vrati na ono što je bilo nekad. Kriza je na sve nas utjecala, lako će preživjeti ovi mainstream lokali, no manji, kvartovski kafići naći će se u problemu - misli Herceg. Najgora je, kaže, percepcija drugih ljudi kada je riječ o ovoj vrsti djelatnosti.
- Ljudi smatraju da svatko tko ima kafić ima zalihu od 100 do 200 tisuća kuna i da može preživjeti. U realnosti nije tako. Mali poslovi generiraju godišnji profit od 150 tisuća kuna, a to kad se podijeli na deset mjeseci iznosi plaću od 8, 9 tisuća kuna - ističe Herceg.
Ugostiteljstvo nije ono što je nekada bilo, dodaje.
- Velike kuće, hoteli, apartmani i velike korporacije će raditi dobro. Manji subjekti, restorani, kafići u koje gosti dođu ili ne dođu su na udaru i tu će se dogoditi prirodna selekcija. Netko od njih neće izdržati - tvrdi Herceg.
- Mi smo i prošlu sezonu radili negdje za 55 posto manju od prijašnjih sezona, što nije ugodna brojka - kaže Herceg.
Kriza je prilika za novi početak
Iako se našao u krizi kao i svi ugostitelji, Željko Herceg na tome nije stao i ne kani odustati.
- Ako ugostitelji budu tražili krivca i pravdu tako da ništa ne poduzmu već samo da se prepuste, neće ići naprijed. Od 10 ljudi, osam njih sjedi i kuka, a ne poduzimaju ništa. Dok čekaju da im netko riješi probleme, ništa se neće dogoditi. Iz osobne perspektive tvrdim da nije kraj svijeta. Čak mislim da je i pozitivno da nas nešto natjera na promjenu. Ljudi, povežite se, radite zajedno, ulazite u nove projekte, a uvijek ima vremena vratiti se na staro - za kraj je rekao Željko Herceg, poznati pulski ugostitelj i vlasnik kafića Cybercafe.
Saša Žerajić, Program bar
Adresa: Martićeva 14F, Zagreb
Uz zeleni park u popularnoj Martićevoj ulici u Zagrebu unazad nekoliko godina stasao je kafić Program bar. Još točnije, od 2017. godine ovaj kafić našao je svoje mjesto u gustoj ugostiteljskoj sceni hrvatske metropole jer je njegov vlasnik Saša Žerajić jasno vidio ideju o kafiću u koji brojni gosti danas rado navraćaju.
- Posjećujući različite ugostiteljske objekte, pa i radeći u mnogima, počela mi se kristalizirati ideja o vlastitom lokalu koja se uspjela pretočiti u Program bar koji obilježavaju individualan pristup svakom gostu, prožimanje dobre energije i osmijeha s prostorom koji je pomalo drugačiji. Naša su velika snaga zaposlenici kojima sam zahvalan na trudu i osmijesima kojima se posvećuju gostima – iskren je Saša.
Ugostiteljstvo kao životni poziv
Saša, kako govori, oduvijek se htio baviti ugostiteljstvom te se za to i školovao. Samo jedno kratko vrijeme tijekom čitavog radnog vijeka nije bio ugostitelj, međutim tomu se vrlo brzo vratio. Stalnim gostima poznat je i po tome što je na istoj adresi prije otvaranja vodio i popularni Divas Caffe i Divas bistro, a u Martićevoj je od 2008. godine. Ugostiteljstvo je, naime, Sašin poziv.
- Voljeti ugostiteljstvo, baviti se njime i imati vlastiti lokal, za mene je najljepša stvar na svijetu jer osjećam da na svoj način mogu pridonositi sredini i usrećivati ljude – ističe Saša.
- Dobar ugostitelj treba imati osmijeh na licu, personaliziran pristup svakom gostu, profesionalnost u radu, aktualnu ponudu i ugodan ambijent u kojemu će se gosti osjećati opušteno – nadodaje ovaj vlasnik.
U Program baru je osim njega zaposleno još petero ljudi. Osim personaliziranog pristupa i bogate ponude, ovaj kafić zagrebačkoj je javnosti poznat i po jedinstvenim interijerima s potpisom. Nedavnim redizajnom, kafić je poprimio izgled kraljevske sobe, a u prostoru od 85 kvadrata i uz visoke zidove, dizajnerska raskoš s osjećajem dnevnog boravka posebno se ističe.
- Htjeli smo našim gostima u ovako teškoj godini ponuditi uživanje u raskoši. Zlatni baršun i zidovi, svijećnjaci i lusteri s dvorova, zdjele s voćem, krune iz kojih svijeće osvjetljavaju tu raskoš i tepisi po kojima se hodajući osjećamo kao u dvorani pun su pogodak – opisuje Saša.
Kao i mnoge druge ugostitelje i suradnike, i ovog je vlasnika zatekla ugostiteljska kriza uzrokovana koronom i restrikcijama koja je imala utjecaja na rad kafića, pa tako i Program bara.
Pozitivni pogled prema budućnosti
- Razdoblja zatvaranja bila su baš izazovna. S jedne strane pomogle su nam subvencije države i kredit za likvidnost, a s druge strane spasili smo se pomnim promišljanjem o raspodjeli vlastitih sredstava i racionalizaciji troškova – započinje Saša.
- Prilagođavali smo se situaciji i radili smo u skladu s epidemiološkim mjerama. Sve to pomoglo nam je preživjeti krizno razdoblje, zbog toga nismo ni u jednom trenutku razmišljali o odustajanju od nastavka daljnjeg rada – govori ovaj vlasnik kafića koji je vrijeme restrikcija iskoristio i za otvaranje još jednog lokala.
- Budući da radimo već skoro četiri mjeseca, pomalo smo i zaboravili na sve ono manje lijepo što je bilo prošlu jesen i zimu. I tako je i najbolje – manje lijepo zaboraviti, a živjeti u sadašnjosti i radovati se svijetloj budućnosti. Sretni smo da radimo i družimo se s našim gostima. U vlastitu motivaciju nismo nikad sumnjali, pokreću nas ljubav prema poslu i potreba za doprinošenjem sredini u kojoj djelujemo – nadodaje Saša Žerajić.
Usprkos dugotrajnim restrikcijama, konačno je na red stiglo i ublažavanje mjera koje omogućuje dulji rad kafića i boravak na terasama. Iako će trebati vremena da se sve vrati na staro, ovaj vlasnik pozitivno gleda prema budućnosti.
- Ljetni su mjeseci ispred nas, svi su pokazatelji dobri. Ljudi su se zaželjeli jednih i drugih, kao i druženja – pozitivno će vlasnik Program bara.
Sadržaj nastao u suradnji s A1.
