Strah od nestašice lijekova zbog gospodarske krize natjerao je
Hercegovce i Bosance da u svojim domovima gomilaju zalihe lijekova,
pretpostavlja se, vrijedne od 3 do čak 5 tisuća KM. Upozoravaju na to i
iz bh. farmaceutskih komora i drže kako se lijekovi i dalje propisuju i
troše neracionalno, pa stoga građani i stvaraju ogromne kućne zalihe.
Stabilnost tržišta
Prema svemu sudeći, posljedice ekonomske krize koja je zahvatila gotovo
cijeli svijet osjete se i u farmaceutskoj industriji. Kako je BiH po
svemu država različitih paradoksa, u Farmaceutskoj komori Sarajevske
župnije procjenjuju kako bi cijena lijekova u ovoj godini mogla biti
niža za čak 20 posto. Naime, u Komori procjenjuju kako se zbog recesije
u svijetu neće osjetiti nestašica lijekova iz uvoza, nego će se kriza
odraziti na sam promet u domaćim ljekarnama.
Procjene su farmaceutskih stručnjaka optimistične glede stabilnosti
tržišta lijekova, što bi drugim riječima značilo da građani neće
osjetiti nestašicu lijekova iz uvoza, ali će zbog smanjenja platežne
moći teže dolaziti do njih, što će se izravno pogoditi promet ljekarni.
Međutim, zbog višegodišnjih problema, koji su takoreći prepisani od
drugih zemalja u tranziciji, a riječ je o velikom broju veledrogerija,
u dogledno vrijeme bi moglo doći do njihova smanjenja.
Prema trenutačnim podacima Komore, u BiH trenutačno se prometovanjem
lijekova bavi 90 veledrogerija, što je za ovakvo tržište i trenutačne
zdravstvene kapacitete prevelik broj. Inače, kada su u pitanju svjetski
standardi, na 150 do 180 ljekarni postoji jedna veledrogerija, a kada
se to prevede na tržište BiH, ispada da na 10 do 11 ljekarni dolazi
jedna veledrogerija.
Kako preživjeti
Iz ovoga se može zaključiti da će u ovoj godini preživjeti samo one
veledrogerije koje financijski dobro stoje i koje imaju obrtna
sredstva. Priča o veledrogerijama slična je onim o nestanku malih
trgovina i samoposluga nakon otvaranja samo nekoliko većih prodajnih
centara. Na stotine malih trgovina je nakon toga propalo. Stoga se
procjenjuje da će se financijski slabije veledrogerije utopiti u one
moćnije.
Jedna od novina je također da je proširena esencijalna lista: na recept
ide 30 posto više lijekova.
Gotovo polovica za kozmetiku i higijenu
U nekoliko sarajevskih privatnih ljekarni u vezi s prometom lijekova u ovoj godini kažu kako je, unatoč krizi, promet povećan. Prema podacima kojima raspolaže komora u Sarajevu, u BiH postoji oko 700 ljekarni, ali nitko nije upućen niti postoje točni podaci o njihovu ukupnom prometu. Podaci otkrivaju i da 45 posto ukupnog poslovanja svake ljekarne otpada na herbalna, kozmetička i higijenska sredstva, a da veledrogerije i razne farmaceutske kuće ljekarnama smanjuju rabat, pad prometa bi se zbog toga mogao odraziti na kozmetiku i preparate koji se svakodnevno reklamiraju. (zt)
