„Vila Slovinka“ Jurja Barakovića, tiskana 1682. godine, prvo pjevanje Vergilijeve „Eneide“ u prvom hrvatskom prijevodu iz 1688. godine, 12 djela Marka Marulića, Zadarski statut iz 1564., statuti Šibenika, Hvara, Trogira, Brača, Korčule, zbirka rukopisa, inkunabula, pergamena, zbirka rijetkosti sa 1460 jedinica, sve to i još mnogo više od petka, 11. studenoga, bit će dostupno svima, bez obzira na to jesu li dosadašnji korisnici ili ne, u digitalnom repozitoriju Znanstvene knjižnice Zadar na adresi http://digital.arhivpro.hr/zkzd/.
Digitalizacijom bogate i neprocjenjive građe Znanstvena knjižnica Zadar ulazi u novu eru i kako nam je rekla voditeljica projekta, viša knjižničarka Tatijana Petrić, ovih se dana ostvaruje ono na čemu nekoliko djelatnika radi više od godinu dana.
Status muzejskog primjerka
- Digitalizacija Znanstvene knjižnice dio je projekta Hrvatska kulturna baština koji financira i podupire Ministarstvo kulture, a osnovni mu je cilj zaštita stare građe pohranjene u trezoru, koja će sada dobiti status muzejskog primjerka, osiguranje kvalitetnijeg i lakšeg pristupa te predstavljanje kulturnog bogatstva zadarske regije globalnoj zajednici. Pristup će imati svi, koliko i kada hoće, ali građa se neće moći kopirati ili umnožavati, za to će ipak postojati ograničenja jer moramo zaštiti svoje blago, objašnjava Tatijana Petrić.
Zamišljeno je da se projekt odvija u fazama, kronološkim redom, pa će u prvoj etapi biti predstavljena tri djela iz 16. i 17. stoljeća i 33 jedinice iz grafičke zbirke. Dogodine će se objaviti zemljopisne karte i serijske publikacije.
- Želja nam je da repozitorij raste, da se stalno nadopunjuje i mijenja, ne želimo ga ograničavati nikakvom brojkom. Ministarstvu kulture već smo predali novi projekt i vjerujemo da ćemo i za njega dobiti određenu svotu novca, o čemu ovisi i koliko će se u pojedinoj fazi građe digitalizirati. Prijavili smo se i na natječaje grada i županije i nadamo se pozitivnim rezultatima, kaže voditeljica projekta.
Krajnji cilj portal Europeana
Ističe da im je jako bitno što o novoj ponudi Znanstvene knjižnice misle građani Zadra. Nada se njihovim sugestijama, pohvalama ili kritikama. Želja je svih djelatnika, kaže, da se ovaj projekt prepozna i iskoristi u različite svrhe, promidžbu grada i naše kulture, da ne ostane samo knjižnična priča nego da postane živ, dio kulturne ponude grada, još jedan segment kulturnog turizma.
- Cijeli projekt Hrvatska kulturna baština zamišljen je tako da bude skup nacionalno značajnih digitalnih zbirki na jednome mjestu, a krajnji je cilj Europeana, veliki portal koji ima već dva milijuna objekata različitih digitalnih knjižnica, gdje bismo pokazali da je i naša knjižnica svjedok pripadanja Zadra i zadarske regije europskom i mediteranskom kulturnom miljeu, baš kao što je i hrvatski jezik u doba humanizma i renesanse bio u središtu europske kulture.
Financijsku potporu projektu dalo je Ministarstvo kulture, izrada digitalnih reprodukcija povjerena je tvrtki ArhivPro, a digitalizacija dijela grafičke zbirke i razglednica obavlja se u knjižnici pod budnim okom Marijane Senkić Klapan, Jadranke Delaš, Ivane Župić Baždarić, Igora Čolaka i Tatijane Petrić.
