Vojna operacija u Afrinu počela je i neće stati dok se od terorista ne očisti područje sve do grada Manbija, kazao je turski predsjednik Recep Erdoğan nakon što je, unatoč svim upozorenjima, u petak ujutro počela ofenziva turske vojske na Afrin, kurdsku enklavu na sjeveru Sirije.
Destabilizacija regije
Trumpova administracija smatra da će turska vojna operacija destabilizirati regiju te upozoravaju turskog predsjednika da odustane od svoje nakane. Analitičari smatraju da će bitka za malu kurdsku enklavu biti smrtni udarac američko-turskom savezništvu. Bitka za tu enklavu, koju je jedva moguće pronaći na karti, mogla bi dovesti Ankaru u otvoreni sukob sa SAD-om budući da SAD podupire kurdske borce u Siriji te je kurdsku miliciju opremio znatnom količinom oružja.
S druge strane Moskva, koja ima i vojnu bazu u blizini Afrina, oprezna je glede turskih vojnih akcija na sjeveru Sirije i od Ankare traži da pod svaku cijenu izbjegava eventualne opasne incidente s ruskim snagama. Ruska strana suzdržana je otkako je postalo jasno da Turska priprema napad na Afrin. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je tursku i kurdsku stranu da se suzdrže od sukoba i sjednu za pregovarački stol naglasivši da se i interesi Kurda “moraju uzeti u obzir”. Isto tako, u strahu su od eskalacije sukoba i Turci. Predsjednik najveće oporbene Republikanske narodne stranke Kemal KIlıçdaroğlu kritizirao je Erdoğanov potez.
– U operaciji Štit Eufrata 2016. Turska je izgubila 72 vojnika, ali ta je operacija bila u dogovoru s međunarodnim faktorima kao što su SAD, Rusija i Iran. U ovu operaciju Erdoğan je krenuo sam unatoč protivljenju tih zemalja. U Afrinu i oko njega nalaze se i američke i ruske snage, strah nas je da bi ta operacija mogla dovesti do međunarodnih sukoba u koje bi se uključile i Rusija i SAD protiv Turske – kazao je KIlıçdaroğlu.
Tjednima su trajale pripreme za tursku ofenzivu na Afrin, a tursko ministarstvo obrane izvještavalo je o gomilanju vojske, tenkova i oklopnih vozila na tursko-sirijskoj granici. Intervencija u Afrinu proglašena je nastavkom operacije čiji je prvotni cilj bio slamanje terorističke organizacije Islamske države, a sada se nastavlja s ciljem protjerivanja kurdskih snaga iz njihovih enklava na sjeveru Sirije. Zbog velikog utjecaja Rusije i Irana u Siriji američka je politika prema Kurdima bila dvolična.
SAD je odavno, baš poput Turske i EU, stavio Radničku partiju Kurdistana (PKK) na listu terorističkih organizacija. S druge strane, SAD je u Siriji uspostavio tjedne veze s tamošnjom kurdskom milicijom koja ima vezu s PKK i čiji su se borci iskazali u borbama protiv ISIL-a i vladinih snaga.
Članice NATO-a
U Siriji osnovani Demokratski savez Kurda (YPG) postao je ključan američki saveznik na tom području. I dok SAD daje za pravo Turskoj da suzbije “teroristički” PKK, dotle su saveznici s Demokratskim savezom Kurda u Siriji. Nameće se pitanje je li američka vojska spremna otvoriti vatru na turske vojnike ako Turska napadne Kurde s obzirom na to da su i SAD i Turska članice NATO-a te time napraviti presedan da dvije članice NATO-a ratuju međusobno?
Zaista je sve to zalosno,Kurdi kojih ima cca.30-50 milijona na svjetu nemogu dobiti ni pokrajinu,a recimo Kosovo ima 1 milijon zitelja sto u na kosovu,stoupo svjetu,pa dobilo drzavu,ili C.Gora ima 300 tisuca zitelja,a dobili drzavu,zaista smrdi.