Austrija je uvela jedan od najoštrijih lockdowna u Europi kako bi smanjili brojeve zaraženih koronom i stavili epidemiju pod kontrolu. Koja su iskustva, pomaže li zatvaranje smanjenju slučajeva, kakav je njegov utjecaj na ekonomiju te kada će Hrvati moći na skidanje u tu državu, o tome smo telefonski razgovarali s austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurzom.
Najavili ste popuštanje epidemioloških mjera i lagani izlazak iz potpunog lockdowna. Koji je dalje plan?
Točno, sada brojimo zadnjih par dana potpunog lockdowna pa ćemo 7. prosinca ponovno otvoriti trgovine i škole, no restorani i turizam će ostati zatvoreni nekoliko tjedana.
Uveli ste vrlo strogo zatvaranje. Je li se ono isplatilo i je li lockdown postigao svoj cilj, uzevši u obzir da su brojevi novozaraženih još relativno visoki i da Austrija bilježi više od 3000 novodijagnosticiranih dnevno?
Jako smo zadovoljni i sretni da smo donijeli odluku da uvedemo drugi lockdown jer je funkcionirao. Brojevi zaraženih su se smanjili i prepolovili smo ih u odnosu na period od prije nekoliko tjedana i zato uvođenje lockdowna smatram pravom odlukom. Naravno, cilj nam je još smanjiti broj zaraženih.
Vodi se debata koliko uopće pomaže potpuno zatvaranje u kontroli infekcije.
Ne bih se želio miješati i uplitati u tu debatu. Kod nas je lockdown funkcionirao.
Kad se govori o zatvaranju, uvijek se spominje šteta za gospodarstvo naspram života i zdravlja ljudi. Koliko je bila teška odluka u tom smislu?
Takve su odluke uvijek teške i uvijek će se o tome raspravljati, ali je naša odluka bila neophodna i zahvalan sam našim građanima što su je podržali.
Koliko je koštao lockdown?
Vrlo je skup, ali smatram da je alternativa isto tako skupa. Situacija kad imate veliki broj zaraženih i kad nemate infekciju pod kontrolom ekstremno negativno djeluje na ekonomiju. Niska razina zaraze pomaže ekonomiji.
Koliko je iznosila pomoć za one koji nisu mogli raditi?
Među zemljama smo koje najviše u EU pomažu biznisima i zaposlenicima. Dali smo ogromnu pomoć, bilo je skupo, ali je u našem slučaju bilo neophodno. Već smo u ovoj godini pripremili opsežne mjere pomoći. One sežu od potpora za skraćeno radno vrijeme preko jamstava, odgoda sve do izravnih potpora. Ukupno je dan pravno obvezujući pristanak u visini od 27 milijardi eura. Nadoknada prometa iz prosinca koštat će državu dodatnu milijardu eura.
Velika se rasprava vodila oko otvaranja skijališta u cijeloj Europi. Kada će se moći skijati u Austriji?
Do 7. siječnja ćemo držati turistički sektor zatvorenim zbog kontrole zarazom. Ipak, kao uvod, dopustit ćemo skijanje od 24. prosinca, ali samo za Austrijance. Skijanje samo po sebi ne bi trebalo biti problem za vrijeme pandemije, ali turizam i miješanje ljudi mogu biti problematični. Želimo biti oprezni za vrijeme Božića i Nove godine, ionako će biti puno interakcije unutar obitelji i stoga želimo biti oprezni.
Kada će Hrvati moći na skijanje u Austriju?
Svi Hrvati su dobrodošli, no od 19. prosinca do 10. siječnja imat ćemo rigorozne kontrole na granicama.
Znači da Hrvati mogu u Austriju tek iza 10. siječnja?
Da. Tad će naše granice biti otvorene.
Prije nekoliko dana u jednom intervjuu izjavili ste kako je velik broj zaraza tijekom ljeta uvezen iz drugih zemalja, pogotovo onih balkanskih, preko turista ili onih koji su u tim zemljama provodili odmor, što je izazvalo velike kritike.
To je činjenica. Tijekom ljeta trećina novih zaraza uvezena je iz stranih zemalja, preko ljudi koji su išli na odmor i kući se vratili s virusom. Ponavljam, to je činjenica, ne samo u Austriji, već i mnogim drugim državama i to je jedan od razloga zbog kojeg smo odlučili imati oštar režim na granici za vrijeme božićnog perioda. Naučili smo iz iskustva.
Hrvatska je omiljeno odredište Austrijanaca za ljetni odmor. Krivite li time i Hrvatsku za širenje epidemije?
Ne, ideja nije da krivimo druge zemlje. Nije to njihova greška ili krivica, nego realnost. Isto kao što su se mnogi zarazili u Austriji, Italiji i Švicarskoj dok su bili na skijanju tijekom prvog vala.
Kakva je suradnja s Hrvatskom oko borbe protiv COVID-19?
Hrvatski premijer Andrej Plenković i ja izvrsno surađujemo i vrlo sam zahvalan na suradnji. Znam da je zaražen i želim mu sve najbolje.
U čemu se konkretno sastoji suradnja?
Uvijek je dobro učiti jedni od drugih i biti u kontaktu, ne samo oko putovanja i granica, već vidjeti koje strategije raznih zemalja.
Imate li razrađen plan cijepljena, jednom kad cjepivo bude dostupno?
Da, počinjemo sa starijima i medicinskim djelatnicima, a onda slijede ostale skupine. Jako smo dobro pripremljeni, a dio cjepiva želimo donirati prijateljima na Zapadnom Balkanu.
Druga točka suradnje Hrvatske i Austrije vezana je za ilegalnu migraciju. Kako ocjenjujete rad Hrvatske na čuvanju vanjske granice EU?
Zahvalni smo za dobru suradnju s Hrvatskom na tom području. Iznimno je važno zaštititi vanjske granice EU jer nam je to jedina šansa da zadržimo Schengen i da unutar Unije ne bude granica. Hrvatska naporno radi na čuvanju granica, ali mi svi, kao EU, moramo biti bolji. Sad ne govorim o Hrvatskoj, no imamo previše ilegalnih dolazaka u Europu. Moramo se pokazati boljim u zaštiti granica i borbi protiv krijumčara ljudima, a pritom naravno poštovati temeljna i ljudska prava.
Odluka o hrvatskom pristupanju Schengenu je sada na političkoj razini. Podržavate li hrvatski ulazak u schengenski prostor?
Da, u potpunosti ga podržavamo. Važno je da svi kriteriji budu ispunjeni.
Nedavno je Beč bio poprište krvavog terorističkog napada. Njemačka je pripremila prilično stroge prijedloge na razini EU oko obračuna s radikalizmom, no konačni tekst je razvodnjen. Kako vidite rješenje tog problema?
Pokrenuli smo inicijativu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom koju ćemo staviti na dnevni red prosinačkog summita u Bruxellesu. Moramo se ujediniti u borbi protiv terorizma, posebno oko stranih boraca koji se vraćaju u Europu i predstavljaju opasnost za naše društvo. Moramo surađivati u borbi protiv njihove ideologije jer je radikalni islam osnova za terorizam.
Nikad vise na blajburg...