Baš u trenutku kada Bosna i Hercegovina obilježava 25. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma, a BiH, kao i cijela regija, nestrpljivo iščekuju početak mandata novog američkog predsjednika Josepha Bidena i njegove najavljene promjene politike prema BiH, u dvodnevni posjet BiH stiže ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, koji nakon BiH stiže i u Beograd, te Zagreb. Zapravo, Lavrov je u ovaj posjet trebao stići još koncem listopada, uoči lokalnih izbora u BiH, ali je posjet odgođen zato što je Lavrov morao u samoizolaciju.
Prvo RS, zatim Sarajevo
Već iz rasporeda Lavrovljeva posjeta može se iščitati politička poruka. Lavrov, naime, nakon jučerašnjeg slijetanja u sarajevsku zračnu luku najprije je otišao na razgovor s predsjedateljem Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, koji je ključni ruski igrač u BiH, u Istočno Sarajevo, a tek za danas najavljen je njegov razgovor s članovima Predsjedništva BiH i ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković u Sarajevu. Rusija, govore kritičari, formalno zagovara očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao i poštivanje Daytonskog sporazuma, ali istodobno podržava i Dodika, koji je sa svojim secesionizmom u ovom trenutku po mnogima najveća prijetnja teritorijalnom integritetu BiH. Ta kontradikcija može se objasniti promjenom na ruskoj strani.
Rusija je devedesetih konstruktivno sudjelovala u kontaktnoj skupini i mirovnim naporima međunarodne zajednice u BiH, ali u tom je trenutku Rusija proživljavala najdublju krizu i ovisila o zapadnoj financijskoj pomoći. Današnja Putinova Rusija, međutim, snažnija je od Jeljcinove, i koristi sve poluge za širenje svog utjecaja ne samo u BiH nego u cijeloj balkanskoj regiji, koja je postala poprište ruske konfrontacije sa Zapadom. Rusiji je, smatraju neki, u interesu da BiH ostane disfunkcionalna i konfliktna zemlja kako bi se blokirao ili barem usporio njezin put prema euroatlantskim integracijama, NATO-u i Europskoj uniji, jer bi to automatski vodilo smanjenju utjecaja Moskve.
Bidenova administracija, kako se očekuje, trebala bi poraditi upravo na jačanju euroatlantske perspektive za Balkan, pa i za BiH, i to jačanjem jedinstvene i cjelovite BiH i njezine središnje vlasti, uz vjerojatno ograničavanje ovlasti entiteta, što predstavlja alarm ne samo za Dodika, nego i za Moskvu, o čemu svjedoči i Lavrovljeva balkanska turneja u izvanrednim pandemijskim okolnostima. Lavrov će danas posjetiti Beograd, a zatim i Zagreb. Dva puta je posjet ruskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj bio odgođen, no on će, ne dogodi li se opet nešto nepredviđeno, napokon biti realiziran sutra. Bit će to prvi posjet ruskog ministra vanjskih poslova nakon čak 15 godina, kad je ruski šef diplomacije također bio Lavrov.
Kostur programa ostaje isti kao što je trebao biti u proljeće, kad je odgođen zbog opće situacije s pandemijom, te u listopadu, kad je djelatnike Ruske Federacije u Zagrebu, a među njima i novog ruskog veleposlanika Andreja Nesterenka pokosio virus te je zbog njega i završio u bolnici. Lavrov u Zagreb stiže danas kasno poslijepodne iz Beograda, dok službeni dio programa počinje sutra. Lavrov će se susresti s predsjednikom Vlade RH, predsjednikom Zoranom Milanovićem, dok će mu domaćin biti hrvatski kolega Gordan Grlić Radman.
Rusija traži pomoć Zagreba
Formalni razlog dolaska Lavrova u Zagreb cijelo ovo vrijeme jest svečano otvorenje nove zgrade veleposlanstva Ruske Federacije, a u sklopu boravka Lavrov će potpisati program kulturne suradnje s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i plan konzultacija između hrvatskog i ruskog ministarstva vanjskih poslova s Grlićem Radmanom. Doduše, u proljeće su se planirale i popratne manifestacije, kao što je konferencija o suradnji EU i Rusije, posebice zato što je tada Hrvatska predsjedala Vijećem EU.
Ovaj posjet će se baviti užim temama – prvenstveno bilateralnim odnosima koji su dugo vremena bili na vrlo niskim razinama, pa i zaleđeni, da bi odmrzavanje počelo prije tri godine, kad je postalo jasno da – unatoč razlikama – dvije države veže i zajednički interes, prvenstveno u sigurnosti, ali i još važnije – sličan stav prema Bosni i Hercegovini.
Ovaj posjet se također događa tijekom obilježavanja 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a turneja po Hrvatskoj, BiH te Srbiji zasigurno će se dotaknuti i te teme. Rusija, usto, nije skrivala ambiciju da želi da Zagreb, posebice dok je Hrvatska predsjedala Vijećem EU, postane pokretač ponovnog dijaloga i suradnje Rusije i EU.
Kada je Milošević tražio podršku baš od Rusije za napad na Hrvatsku nije ju dobio. Pokisla srbijanska vojna deklegacija vratila se u Beograd ali nisu shvatili do kraja što im se u Moskvi desilo. I srljali su u nekoliko ratova na području Jugoslavije i gubitak svih privilegija koje su imali. Desetgodišnja stagnacija Srbije rezultat je loše politike koju je vodio Milošević, koji i nije Srbijanac. Naravno, Srbija i Rusija imaju stare veze ali danas je EU i u njoj je Hrvatska a za Srbiju ako tako nastavi doći će do hvatanja turskih rokova za prijem u EU što je loše za sve. Lavrova treba primiti prijateljski i iskreno i objasniti mu status Hrvata u BiH. Imaju Rusi mnogo naroda koji nisu Rusi i izvjesno iskustva, sve im je na neki način poznato. Zatim, uspostaviti bolje gospodarske veze s Rusijom i pokušati ponuditi hrvatske proizvode i znanje, nešto imamo. Ruski gosti u našem turizmu znače mnogo a i ugodno im je u Hrvatskoj. Hrvatska ima priliku biti spona Rusije i EU, možemo iskoristiti utjecaj i ugled premijera Plenkovića koji je vidljiv u europskim krugovima i nakon odlaska Ujedinjenog Kraljevstva i odmicanja Trumpa od EU, Rusija bi mogla biti novo ogromno tržište. Zato s ruskom delegacijom treba prijateljski i iskreno. Ovo je prilika.