Laburisti smatraju da žene već danas trebaju imati ravnopravne uvjete u društvu pa su stoga uvjet o minimalno 40 posto žena na listama za predstavnička tijela, koji je zakonski obvezan tek za 3. izborni ciklus, odnosno 2017. za lokalne, 2019. za parlamentarne, a tek 2024. godine za izbore za EU parlament, uveli za predstojeće lokalne izbore unatoč protivljenju predsjednice odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli.
Odbili dati pozitivno mišljenje
Na ukupno 150 listi Hrvatskih laburista za predstavnička tijela biti će 3046 kandidata, a među njima je 1297 žena ili 42,58 posto, priopćeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Za predstavnička tijela županija (ukupno u 19 županija i Grad Zagreb) kandidira se 856 kandidata, od kojih je 377 žena, što čini 44,04 posto. U 78 gradova na listama će biti 1460 kandidata Laburista, od toga 41,96 posto žena, a u 52 općine 710 kandidata, od kojih su 299 ili 42,11 posto žene. Hrvatski laburisti na ovim lokalnim izborima kandidiraju ukupno 106 kandidata za načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, žena je ukupno trideset i dvije ili 30,2 posto.
U cilju promoviranja ideje o što većoj zastupljenosti žena, odnosno podzastupljenog spola, Predsjedništvo stranke odbilo je dati pozitivno mišljenje nositeljima lista na sastav lista za predstavnička tijela u 12 gradova i općina, dakle u 9 od tih 12 primjera, zbog neispunjavanje uvjeta o minimalno 40 posto žena na listama. Predsjedništvo stranke je od tih gradova i općina zatražilo ponovno odlučivanje o kandidatima za liste na način da se ispoštuje odredba o minimalno 40 posto žena na listama.
Sporno rješenje sukcesijskim postupkom
Dragutin Lesar osvrnuo se na jučerašnji dogovor hrvatske i slovenske vlade pa je pozvao premijera da se opet pojavi u nekom od dnevnika nacionalnih televizija i odgovori kako će se problem Ljubljanske banke riješiti u sklopu sukcesijskog postupka ako netko od ostalih partnera ne pristane da to bude sukcesijsko pitanje. – Da to bude sukcesijsko pitanje, moraju se složiti sve zemlje bivše države, a prije osam godina BiH je odbila da to bude sukcesijsko pitanje, a koliko znam ni Kosovo ne pristaje – kazao je napominjući da je Vlada ispregovarala samo o 260 milijuna eura koje je RH isplatila građanima, a da se nije ni dotaklo pitanje o 160 milijuna eura koje štediše nisu dobili.
Također, ministru financija Slavku Liniću poručio je da građanima ne može ograničiti minus jer će se građani zaduživati na sivom tržištu kod kamatara. Lesar drži da je ograničenje bankarskog bonusa predizborna demagogija. – Nisu se sjetili da ukinu otpremnine i bonuse u javnim tvrtkama. Ograničenje bonusa bankarima treba pratiti uvođenjem četvrte stope poreza koja bi dohodak veći od 50.000 kuna oporezivala 45% jer će, uvede li se samo ograničenje bonusa, bankari bonuse preliti u dohodak – kazao je Lesar.
>>Hrvatski laburisti objavili konačan popis kandidata
Svaki onaj koji se bavi nekim javnim zanimanjem, mozže očekivati sa će ga se prozivati, potati. Legitimno je pravo gospodina Lesara da pita Predsjednika Vlade Rh. Međutim i ja bih nešto pitao gospodina Lesara, a potanje seže u vrijeme nastajanja duga Ljubljanske banke. Što ste Vi, gospodine Lesar, koji ste tada bili obnašali dužnost predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) poduzeli da se sačuva Prvomajska, TPK, Končar, ELKA, TTS, u ono vrijeme cvijet europske industrije? Isto ono što ste poduzeli i za štediše Ljubljanske banke. ništa! Prst u uhu!