Radnim sastankom u Banskim dvorima premijer Plenković i njegovi ministri započeli su prvi radni dan nakon ljetnog godišnjeg odmora. Premijer i članovi Vlade dogovarali su “jesensku političku shemu”, a ministar uprave Lovro Kuščević dovršio izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Sastanak u Vladi
Na jučerašnjem sastanku u Vladi Kuščević je trebao dobiti zeleno svjetlo za predložene izmjene zakona zbog kojeg je oformio i povjerenstvo koje je radilo na tim izmjenama, a u koje se ide s ciljem da se spriječi (olako) rušenje lokalnih čelnika na proračunima. Već idući tjedan izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, rekao nam je Kuščević, idu u javnu raspravu, koja otprilike traje 15 do mjesec dana, a nakon toga izmijenjeni zakon ide na usvajanje u Vladi, a potom i u Saboru. Iz svega proizlazi da bi novi zakon koji će definirati ovlasti lokalnih gradskih/općinskih/županijskih parlamenata mogao biti usvojen već ujesen ili najkasnije do studenoga. Lokalni proračuni, naime, usvajaju se do kraja prosinca, pa zakon kojem je namjera da osigura “političku stabilnost” neposredno izabranih gradonačelnika/načelnika i župana mora biti usvojen prije tog roka kako bi se spriječilo da lokalna vijeća i skupštine neusvajanjem proračuna ruše lokalne čelnike.
U petak će se drugi put sastati i Kuščevićevo povjerenstvo, koje čine i šefovi udruga gradova, županija i općina. Iako su izmjene zakona već prozvane “lex šerif” budući da će učvrstiti pozicije lokalnih šerifa, Kuščević tvrdi da nije namjera potpuno spriječiti rušenje gradonačelnika/načelnika/župana na proračunima nego je cilj odrediti pod kojim uvjetima lokalna vijeća i skupštine mogu srušiti čelnike na proračunu.
Večernji list je već pisao da je ministar Kuščević predložio 30-ak izmjena zakona, a sada je samo pitanje koje su točno dogovorene. Budući da do zaključenja ovog izdanja sastanak u Vladi još nije bio gotov, navest ćemo koje su izmjene planirane.
Lokalni šerifi prejaki
Kuščević je, dakle, predložio da se ograniči mogućnost rušenja lokalnih čelnika na proračunu, da se odrede naknade vijećnicima u lokalnim parlamentima u odnosu na visinu proračuna, da se regulira broj vijećnika u vijećima i skupštinama, da se razmisli o ograničavanju mandata gradonačelnicima/načelnicima/županima, da se možda spoje lokalni izbori s parlamentarnima kako bi se povećala izlaznost na izborima...
Ostalo je pitanje koje su izmjene dobile zeleno svjetlo, ali i koliko će i kakvih prigovora i prijedloga biti u javnoj raspravi koje bi mogle biti uvrštene u izmjene zakona. Budući da je Vlada odlučila učvrstiti pozicije neposredno izabranih lokalnih čelnika tako što ih se neće olako moći rušiti na proračunu, mora pronaći i adekvatnu protutežu (jer su lokalni šerifi i ovako postali premoćni), a ne bi bilo loše kada bi taj balans bilo ograničenje mandata na osam godina. Time bi se spriječilo da određeni gradonačelnici vladaju po 20 i više godina jer to više nije samo odraz volje birača nego moćne mreže koju čelnici stvore baratajući lokalnim proračunima, mogućnostima zapošljavanja, dodjeljivanja poslova itd.
Osim što takvim dugovječnim vladanjem gube građani jer je to plodno tlo za korupciju, gube i stranke jer neposredno izabrani gradonačelnici/župani/načelnici nemaju interes razvijati nove ljude niti širiti stranačku organizaciju jer uglavnom na izborima dobivaju više glasova od stranačkih lista, što ih čini neovisnijima od stranaka. Da se zakon o lokalnoj samoupravi mora mijenjati prvi je najavio glavni tajnik HDZ-a Jandroković, ali i šef HDZ-a i premijer Plenković čija je osnovna politička agenda - stabilnost, dakle izbjegavanje novih izbora.
Puno dobrih prijedloga. Najviše osam godina u fotelji. Naknade za rad u izabranim tijelima na lokalnoj razini minimalizirati (ukinuti) jer se time vidi tko je iz kojih pobuda u politici. Ukinuti te sve silne općine, načelnike, kojekakva komunalna poduzeća, agencije, tko zna što. Napravit jasne rezove. Ukinuti županije i gradovima dati veću autonomiju i administrativno ih zaposliti priključenjem općina gradovima kojim gravitiraju. Od 428 općina i 128 gradova ustrojiti 128 gradova i time im dati na važnosti povećanjem broja žitelja u njima i raspolaganjem.sa više sredstava, a s daleko.manjom administracijom. To je jedini mogući ustroj regionalne reforme u Hrvatskoj.