U Hrvatsku je od početka rata u Ukrajini stigla 22 tisuća ukrajinskih građana, među kojima je i nekoliko desetaka liječnika. Nitko od liječnika, međutim, nije uspio nostrificirati svoje diplome i zaposliti se kao liječnik već, neki među njima, rade kao konobari. Liječničke diplome iz Ukrajine nostrificiraju se prema ubrzanoj proceduri, no i sa tim ubrzanjem na nostrifikaciju moraju čekati oko dvije godine, koliko će proteći vremena od podnošenja zahtjeva do zelenog svjetla za rad u hrvatskim ordinacijama i bolnicama. Nema razlog da postupak nostrifikacije traje tako dugo, čulo se u srijedu na konferenciji EBRD-a koji je u Zagrebu predstavio svoju inicijativu za integriranje Ukrajinaca u privatni sektor.
Ivan Blažević, direktor nevladine zaklade Solidarna kaže da Njemačka i Poljska puno brže nostrificiraju sve diplome, pa i liječničke, zbog čega ljudi odlaze tamo. Trenutno je u Hrvatskoj oko dvije tisuće ukrajinskih državljana manje nego što ih je bilo prošle godine, a nalaze se gotovo svugdje, od velikih gradova, preko otoka pa do Korenice. Victoria Zinchuk, regionalna direktorica EBRD-a za centralnu Europu, inače Ukrajina, snažno se angažirala oko pomoći svojim sunarodnjacima. Zagrebački regionalni ured EBRD-a odnedavno pokriva Sloveniju, Mađarsku, Slovačku i Češku. Prve tvrtke iz privatnog sektora koje su pozvale Ukrajince da se zaposle kod njih poslovni su klijenti EBRD-a. Mlinar je, naprimjer, uz pomoć EBRD-a uoči rata u Ukrajini savladao projekt uključivanja u svijet rada dugotrajno nezaposlenih žena starijih od 50 godina. Sada u Mlinaru zahvaljujući tom projektu radi 80 prethodno dugotrajno nezaposlenih žena. S tim iskustvom Mlinar se brzo uključio u zapošljavanje ukrajinskih građana i trenutno kod njih radi njih tridesetak, mahom žena te su otvoreni za novo zapošljavanje, slično kao i trgovački lanac Studenac gdje rade 24 osobe iz Ukrajine. Petra Glasnović iz Mlinara kaže da u toj tvrtki s oko dvije tisuće zaposlenih radi 15 posto stranaca.
- Jezik je dakako važan, ali je postupanje bitnije, kaže Glasnović te dodaje da je nekad dovoljno savladati 200 riječi da bi mogli kod njih raditi.
- Burek, dobar dan, 2,5 eura i ide to, kazala je Glasnović. Žene iz Ukrajine koje rade kod njih često su i prekvalificirane, pa tako imaju i odvjetnicu koja radi kao prodavačica.
Nema podataka, koliko je točno dosad Ukrajinaca našlo posao u Hrvatskoj, no Iryna Pronenko, stručnjakinja za zapošljavanje iz udruge SVOJA kaže da je uz pomoć njezine udruge zaposleno dvjestotinjak osoba. Također, šezdesetak osoba koje su imale privatne biznise u Ukrajini registrirali su tvrtke i kod nas u građevini, IT sektoru, ugostiteljstvu i slično.
- Mogu reći da smo toplo dočekani, Ukrajinci se dobro integriraju u Hrvatskoj zbog sličnog mentaliteta i jezika. Posebno su zadovoljna djeca u školama, a kad su sretna djeca sretne su i majke, kazala je Pronenko.
VIDEO I Hrvatska se spominje u američkim dokumentima: Kako će donirani helikopteri stići do Ukrajine?
Liječnik dobija posao bez frke u Švedskoj, Norveškoj, a da bi ovdje bio zadovoljan konobarenjem.... možda, ali je tad u pitanju kakva je to diploma. Uostalom, nije cijela Ukrajina u ratu. Pa i u nas se 4 godine ratovalo al se normalno živjelo u većem dijelu Hrvatske, kamoli ne u ogromnoj zemlji poput Ukrajine.