Kriza i neimaština uzrokovale su da Hrvati štede na još jednoj stavci – lijekovima. Naime, cijena lijekova koje sami kupujemo, odnosno oni koji ne idu na recept (OTC), konstantno raste već petu godinu zaredom, dok im istodobno potrošnja pada. Dakle, lijekovi su nam sve skuplji, manje ih kupujemo, no zarada raste jer je cijena tih lijekova u konstantnom porastu, a ne zato što je povećana njihova potrošnja, naprotiv.
Konkretno, od srpnja 2011. do srpnja 2012. cijena kutije bezreceptnog lijeka u prosjeku je porasla 6,35 posto, podatak je iz Hrvatske ljekarničke komore. U istom razdoblju tih je lijekova prodano za 358,4 milijuna kuna, što je porast u odnosu na godinu prije, ali je broj prodanih kutija pao pet posto u usporedbi s godinom prije!
Takav se trend nastavio i sljedećih godina tako da je i lani nastavila padati prodaja bezreceptnih lijekova, a prihod od njihove prodaje istovremeno raste te je prošle godine iznosio 376,1 milijun kuna, odnosno 17,7 milijuna kuna više nego tri godine prije.
PDV najviši u Europi
– Prodaja po kutijama je u padu. Povećanje vrijednosti prodaje rezultat je povećanja cijena OTC lijekova – objasnio je i Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore iz koje su nam proslijedili opisanu analizu cijena i potrošnje ove kategorije lijekova.
Kao konkretan primjer poskupljenja Hrvatsku ljekarničku komoru zamolili smo analizu kretanja cijena lijeka Aspirin koji je po svojem sastavu i namjeni u skupini lijekova koji se najviše koriste pri samoliječenju. Na primjeru tog lijeka jasan je porast njegove cijene od gotovo 16 kuna tijekom posljednje četiri godine. Aspirin Protecta od 100 miligrama, kutija od 28 tableta, krajem 2011. godine, prema podacima Hrvatske ljekarničke komore, koštao je 22,55 kuna, a sada taj isti lijek plaćamo 38,09 kuna.
Dio te cijene čini i povećani PDV koji na bezreceptne lijekove iznosi 25 posto, što je najviša stopa među europskim zemljama i uz Hrvatsku imaju je samo Švedska, Danska, Norveška i Island, gdje je taj porez 25,5 posto. I upravo bi tu stavku trebalo preispitati prema stavu Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih lijekova. Kako smo ranije objavili, iz te udruge ističu da je u 25 EU zemalja za lijekove propisana niža stopa PDV-a neovisno o tomu jesu li ti lijekovi na listama osiguravatelja ili se kupuju u slobodnoj prodaji. Međutim, cijenu lijeka osim tog poreza formiraju i veledrogerijske te ljekarničke marže. Za lijekove čija je cijena do stotinu kuna marža ljekarnika je 35 posto, dok veledrogerijska može varirati od 12 do 15 posto. Potonji namet, primjerice u Sloveniji, iznosi od dva do pet posto.
Cilj zdravstvene vlasti
Kako se povećava veleprodajna cijena, smanjuje se ljekarnička marža, tako se mijenja i struktura cijene, odnosno smanjuje se udio marže, a povećava udio veleprodajne cijene i PDV-a, objasnio je mag. pharm. Portolan navodeći kako u strukturi maloprodajne cijene lijeka 59,26 posto čini njegova veleprodajna cijena, odnosno to je cijena po kojoj ljekarne kupuju lijek.
Jesu li u planu kakve izmjene u vezi s tržištem i cijenama lijekova, iz Ministarstva zdravlja do zaključenja izdanja nismo dobili odgovor.
Poticanje kupnje bezreceptnih lijekova, odnosno samoliječenja, jedan je od više puta, podsjetimo, isticanih ciljeva zdravstvene administracije kojim bi se smanjio pritisak ponajprije na liječnike obiteljske medicine te tako uštedio zdravstveni novac.
Iz Bayera, proizvođača Aspirina, odgovorili su da proizvođač ne smije utjecati na cijenu te da su podaci o prodaji poslovna tajna.
>> Za lijekove bez recepta godišnje 350 milijuna kn
Bilo bi lijepo da je novinarka napravila jednostavan test: šumeća tableta Bayerovog aspirina kupljena u Hrvatskoj i onu kupljenu, recimo u Austriji...