U govoru naslovljenom “Obraćanje narodu Poljske”, a zapravo i svim narodima Europe, američki predsjednik Donald Trump iznio je 6. srpnja u Varšavi tezu o smrtnoj ugroženosti zapadne civilizacije.
“Temeljno pitanje našeg doba jest ima li Zapad volje da preživi. Imamo li dovoljno povjerenja u naše vrijednosti da ih branimo po svaku cijenu? Imamo li dovoljno poštovanja prema našim građanima da branimo naše granice? Imamo li želje i hrabrosti očuvati našu civilizaciju pred onima koji bi je željeli potkopati i uništiti”, rekao je Trump u govoru koji je zvučao kao da ga je pisao njegov posebni savjetnik, glavni strateg Bijele kuće Steve Bannon. On je još u ljeto 2014., tada kao šef desničarskog portala Breitbart News, na jednoj konferenciji govorio o tome kako se “judeo-kršćanski Zapad nalazi u krizi” i kako se zapravo nalazimo “u početnim fazama vrlo brutalnog i krvavog rata” koji će izbrisati 2500 godina zapadne civilizacije.
Tako sročeno Trumpovo “temeljno pitanje našeg doba” ima u sebi, vjerojatno, ukalkuliranu i želju da odvrati pozornost javnosti (američke i svjetske) s onoga što je još uvijek neodgovoreno, ali vrlo opsjedajuće pitanje o samoj prirodi Trumpove vladavine. A to je pitanje jesu li tog samozvanog milijardera i zvijezdu američkih reality showova na vlast zapravo doveli Rusi kroz svoju kontraobavještajnu operaciju skrivenog uplitanja u predsjedničke izbore u SAD-u. Prije će biti da je to temeljno pitanje našeg doba: je li jedna autokratska nuklearna sila izvela tajni napad na demokratski sustav druge, slobodne i demokratski ustrojene nuklearne sile; i je li se izborni stožer trenutnog predsjednika Trumpa dogovarao s ruskim agentima u tom procesu.
Posebni istražitelj Robert Mueller, imenovan sa zadatkom da vodi istragu FBI-ja o mogućoj povezanosti između Trumpova stožera i pokušaja Rusije da utječe na rezultat predsjedničkih izbora, sve više steže obruč oko Trumpa. Kako otkrivaju New York Times i Washington Post, Mueller planira pozvati na ispitivanje visoke dužnosnike Bijele kuće, uključujući i nedavno najurenog šefa Trumpove administracije Reincea Priebusa. Krajem srpnja, po Muellerovu nalogu provedena je racija u kući bivšeg šefa Trumpova izbornog stožera Paula Manaforta.
To su znakovi ozbiljne istrage, koja prikuplja ozbiljne dokaze, i nije čudo da je predsjednik Trump sve nervozniji. Politički i istražni pritisak na njega i njegovu administraciju raste, on sam ne uspijeva kroz “svoj” republikanski Kongres progurati inicijative koje bi njegova najvažnija predizborna obećanja (ukidanje i nadomještanje Obamine zdravstvene reforme nečim novim i boljim) pretvorile u zakone, a ono što mu iz Kongresa dolazi na potpis nije mu baš uvijek po volji (Trump je nevoljko potpisao zakon o pooštrenju sankcija protiv Rusije, da bi se zatim na Twitteru pridružio ruskom premijeru Dmitriju Medvedevu u kritikama tog zakona izglasanog uz dvostranačku većinu u Kongresu).
Dok mu se kod kuće u Americi steže obruč koji ga čini sve slabijim, najveća opasnost za svijet leži u mogućnosti da predsjednik Trump učini ono što oslabljeni i nesigurni američki predsjednici obično znaju učiniti: pokrene negdje neki nepotreban rat.
S tezama o sukobu civilizacija, kojima mu glavu puni glavni strateg Bannon, rat koji bi, hipotetski govoreći, pokrenuo predsjednik Trump bio bi posebno opasan.
Problem s takvim tezama je predubok i prekompleksan za ovako kratak tekst, ali dovoljno je reći da se Bannon svojim tezama prema kojima upravo svjedočimo početku “globalnog rata protiv islamskog fašizma” zapravo izvrsno nadopunjuje s ideologijom terorističke organizacije ISIS koja vjeruje u 14 stoljeća staro proročanstvo da će se kod mjesta Dabiq u Siriji povesti odlučujuća bitka muslimana protiv “Rimljana” (čitaj: zapadne civilizacije), nakon čega slijedi apokalipsa. Najbolji način za iskorjenjivanje ISIS-a i sličnih terorističkih pošasti nikako nije u nadopunjavanju s njihovim bolesnim idejama.
Prava veza Trumpa s Rusijom tek se pokušava otkriti kroz Muellerovu i druge kongresne istrage, ali glavni strateg Steve Bannon je taj koji utjelovljuje vezu Trumpa s onim dijelom biračkog tijela u Americi koji je raspoložen nacionalistički i rasistički. Pa i s onim marginalcima koji se zanose teorijom o supremaciji bijele rase. Zbog toga je Trump isprva odbio, a onda pod golemim javnim pritiskom zakašnjelo ipak to ispravio, jasno okriviti domaći američki rasizam kao izvorište posljednjeg terorističkog čina koji se dogodio u američkom gradu Charlottesvilleu.
ah Krasnec, vjeran liniji neoliberalizma i Soroša, pročitaš mu jedan članak i pročitao si sve, jedan od onih kada u francuskoj pregaze djevojčicu od 12 godina piše o "incidentu", a vozač je naravno depresivan i nestabilan....LOL