Iako nema veze s praznovjerjem, petak 13. ožujka ove godine - ispostavit će se kasnije - bio je dan kad je eksplodirala biološka bomba u austrijskom skijalištu Ischgl i zarazila zapadnu i sjevernu Europu. Kad je austrijski kancelar Sebastian Kurz pozvao turiste da odmah prekinu odmor u dolini Paznaun, da što prije napuste taj kraj kako bi izbjegli karantenu, stampedo skijaša u panici pogazio je sve pred sobom. Gužve su bile nesnosne. Ljudi su izbezumljeno trčali, koliko su mogli, u automobile još u pancericama. Drugi su iznajmljenu opremu izbacivali iz automobila ili autobusa i ostavljali pred ulazima u trgovine. Treći su se brže, bolje natiskali u autobuse. Dahtali su jedni drugima za vratom, od straha i adrenalina koji ih je tjerao što dalje od epicentra zaraze.
U tim kaotičnim satima virus se širio, od jednog do drugog turista, iz hotela gdje je odsjela britanska obitelj, iz autobusa u kojem su bili Nijemci, iz iznajmljenog automobila koji su podijelili Norvežani i Francuzi da bi, potom, u lanac zaraze uhvatili i suputnike u zrakoplovu prema kućama. Nekoliko dana kasnije, virus se kapilarno proširio Europom - najmanje tisuću slučajeva bilo izravno povezano sa skijalištem - natopio je društvo i bio izvan kontrole. Taj dan, 13. ožujka, bio je kulminacija incidenata koje su tinjale najmanje 10 dana, otkako je grupa skijaša s Islanda po povratku kući prijavila simptome koji su odgovarali novom virusu, a vlasti u Austriji - od one lokalne do najviše, federalne, većinom ignorirale. Stoji to i netom završenom izvješću stručnog povjerenstva predvođenog bivšim potpredsjednikom austrijskog vrhovnog suda Ronaldom Rohrerom, čiji je zadatak, kao neovisnom tijelu, bio ispitati situaciju i kronologiju događaja u europskoj nultoj točci zaraze.
>> VIDEO Strani mediji o partijanju na Zrću: 'Razvija li se novo žarište virusa'
Premalo i prekasno, glasi zaključak komisije. Vlasti su radile grešku za greškom, uključujući i kancelara i Ministarstvo zdravstva, komunikacija je bila loša i manjkava, kako horizontalna, tako i vertikalna. Odluke su se predugo čekale, prekasno su zatvoreni barovi i skijališta. Organizacija odlaska je bila katastrofalna. Ipak, komisija je ustanovila da nije bilo političkog ili ekonomskog pritiska da se minorizira problem i da se nastavi s radom, što je jedna od glavnih kritika, ali i tužbi protive Ischgla, koje tvrde da im je profit bio važniji od zdravlja i života ljudi.
U razgovoru sa 53 intervjuiranih, komisija je rekonstruirala rušenje domina. Islanđani su 3. ožujka poslali upozorenje koje su Austrijanci zanijekali, tvrdeći da su se povratnici zarazili u svojoj državi. Ipak, 5. ožujka su počeli loviti njihove kontakte. Dva dana kasnije, jedan je barmen dobio pozitivan nalaz.
- Od 8. ožujka jedina pravilna odluka trebala je biti zatvaranje barova i zaustavljanje vučnica. Sve drugo je bilo epidemiološki krivo - kaže se u izvješću.
>> VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?
Ništa od toga nije učinjeno. Virus se već tada, ispostavit će se, dobrano uvukao u Ischgl. No preporuka Svjetske zdravstvene organizacije glasila je: Ne zatvarajte granice, a doba globalnog turizma iza kojeg stoje niskotarifne kompanije i otvorene granice poklopilo se s pandemijom. Ischl je još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća bio obično selo, no tad su stanovnici odlučili izvući najviše od onog što im je priroda dala i skupili novac za vučnicu. Početkom 90-ih otkrili su ga Britanci i bogati Rusi, pa ih slijedili hotelijeri tako da sada godišnje primi 300 tisuća gostiju. Nekad zabačeno selo uživo je slušalo Boba Dylana i Eltona Johna i dobilo nadimak alpska Ibiza, mjesto non-stop zabave. U ožujku su tamo boravili gosti iz gotovo 50 zemalja svijeta. Kad je kancelar Kurz objavio da se područje zatvara i stavlja u karantenu, izbila je panika.
- Pogrešno je bilo preuranjeno izvijestiti da se postavljaju kontrolne točke, kao i izdati nepreciznu najavu o zatvaranju, bez da se naglasi kako će stranci moći otputovati - kaže se u izvješću. Kad je već objava s federalne razine bila neprecizna, lokalna je trebala urediti kontrolirani odlazak, informirati turističke agencije i organizirati povratak kućama u etapama tijekom vikenda.
Umjesto toga, strah je otežao odlazak, a gužve proširile infekciju diljem Europe. U jednom trenu, polovina zaraženih u Norveškoj bila je povezana s Ischglom koji se nakon korone, sada suočava s novim problemom - sudskim tužbama u kojima se traži do 120 000 eura odštete zbog posljedica neučinkovitosti austrijskih vlasti.
Studija Medicinskog sveučilišta u Innsbrucku pokazala je opseg širenja virusa u Ischglu. Prema njima, čak 42,2 posto populacije tog mjesta imalo je u trenutku ispitivanja antitijela protiv novog korona virusa, najviše na svijetu.
U trenutku kad se virus proširio, prvi su put zabilježeni tzv. superširitelji - oni koji su testirani te se utvrdilo da su pozitivni na koronavirus s ili bez simptoma koji su zarazili veliki broj ljudi u svojim zajednicama. Jedna od niza zaraženih zajednica obratila se Austrijskom društvu za zaštitu potrošača koja je u njihovo ime pokrenula tužbu protiv austrijskih vlasti, tvrdeći da nisu uspjeli zaustaviti širenje virusa.
Austrijsko tužiteljstvo objavilo je da provodi istražne radnje protiv troje ljudi, jednog Austrijanca i tri Nijemca zbog krivog i lošeg upravljanja situacijom. Kako bi spriječili da se slično dogodi i ove godine, austrijske su vlasti već najavile zabranu održavanja apres ski zabava, zatvaranje barova te druga ograničenja u skijaškim destinacijama.
Kakva debilana od članka,pa ovo je dno dna al nek ekipa klika tebi idu pare briga te jel tako,ali nemoj zaboraviti da laz kratko traje.