Upravo ovih dana navršilo se točno 10 godina kako u Hrvatskoj postoji institucija pravobraniteljice za djecu. A kako bi svom poslu pristupila što odgovornije, sadašnja pravobraniteljica Mila Jelavić 2010. pokrenula je Mrežu mladih savjetnika (MMS), suradničko tijelo koje čini 25 djece i mladih ljudi iz cijele Hrvatske, od 12 do 18 godina. Članovima MMS-a mandat traje dvije godine pa tako sada pravobraniteljica oko sebe ima drugu generaciju mladih savjetnika.
Problemi i rješenja
A svi će oni, zajedno sa svojih prethodnicima iz prve generacije, obilježavajući desetljeće postojanja instituta dječje pravobraniteljice danas u Saboru sudjelovati na raspravi nazvanoj “Dječja prava u Hrvatskoj danas”. Pritom će zastupnicima dijeliti bedževe s porukom: “Za snažniji glas djece u društvu”. Ipak, razgovarajući s njih desetak iz sadašnjeg savjetničkog tima MMS-a, doznali smo što oni misle koji problemi danas najviše tište mlade, što savjetuju pravobraniteljici, što zamjeraju odraslima, ali i vršnjacima... Odluku da se prijave na natječaj za članstvo u MMS-u svi su donijeli odmah čim su čuli da tako nešto postoji. A dosad su imali dva velika nacionalna i 10-ak regionalnih okupljanja.
– Na tim smo okupljanjima kao jedan od problema izdvojili to što nastavnici često ne shvaćaju i ne pokazuju interes i razumijevanje za probleme učenika – istaknula je riječka srednjoškolka Tonka Milošević, dok je Ivan Haubrih iz zagrebačke O. Š. Trnsko dometnuo da nekad jedan razgovor nije dovoljan. Marija Šikić iz Tehničke škole Ruđera Boškovića podsjetila je da još postoji diskriminacija među vršnjacima na temelju imovinskog stanja i uspjeha u školi.
– Ako netko nema bolju, markiranu odjeću, omalovažava ga se. Ako je netko lošiji đak, proglašava ga se glupim umjesto da mu se pomogne – precizira Marija. Andrija Gašparuš Lučić iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna naglašava da se nedovoljno govori i zna o nasilju na internetu, da cjelokupno medicinsko osoblje treba proći posebnu pedagošku edukaciju kako se ispravno odnositi prema djeci bolesnicima, a posebno je izdvojio često vrlo loš utjecaj medija na mlade pa se predložilo pokretanje posebnog časopisa za mlade i djecu u kojem bi članke pisala sama djeca.
Nisu svjesni svojih prava
Na to da dosta mladih zapravo i ne zna što je uloga dječje pravobraniteljice podsjetila je Helena Veronika Horvat iz Trgovačke škole, dok je Tea Babić iz 12. gimnazije kazala da mnoga djeca nisu ni svjesna svojih prava i zato je uloga članova MMS-a da ih o tome informiraju i tako osvješćuju. Iva Rašić iz 4. gimnazije navela je da se razgovara i o problemu samoozljeđivanja učenika pa je Ured pravobraniteljice poslao i preporuku da se taj problem uvrsti i u zdravstveni odgoj. Martina Tutić iz osječke Medicinske škole istaknula je pak nepravdu što se strukovne škole i gimnazije na maturi tretiraju na isti način. Pavle Slaviček iz splitske Srednje ekonomsko-birotehničke škole kazao je da mnogi odrasli ne poštuju zakonsku zabranu prodaje alkohola maloljetnicima. O tome da pravobraniteljica uvažava njihove savjete svjedočili su svi, a Vana Ćendo iz splitske škole Pojišan kaže da je pravobraniteljičin posjet školama uvijek koristan.
– Na djecu se ne smije gledati kao na neozbiljne članove društva. Treba nas pitati, slušati i uvažavati – uime svih poručio je Andrija.
